Kulen postaje brand

Mnogo prije nego što je zakoračio na hrvatsku gastronomsku scenu, a posljednje vrijeme polako ali sigurno kuca i na vrata europskih gurmana, izvorni domaći slavonski kulen bio je kralj slavonske kuhinje. I premda se to podneblje stoljećima ponosi domaćom slavonskom šunkom, čvarcima, slavonskim kobasicama, švarglom, slaninom, kulen je uvijek i u zbilji slavonske obitelji, ali i u pjesmi, priči i vicu imao kraljevski tretman.

A kad je tako onda je bez sumnje riječ o vrhunskoj kulinarskoj deliciji koju spravljaju samo izvrsni majstori. Znanje i recept prenosi se s naraštaja na naraštaj, a provjera kvalitete obavljala se u srpnju za vrijeme žetve ili kirvaja.

Naime, oduvijek je, pa tako i danas, izvorni domaći slavonski kulen trebao od trenutka pravljenja do konzumacije najmanje šest mjeseci prirodnoga zrenja. Prema tome, kažu majstori te delicije, izvorni domaći slavonski kulen po kvaliteti se razlikuje od onog industrijskoga. I dok se nekada na selu bogatstvo gazda mjerilo s količinom kulena na tavanu, danas taj slavonski gastronomski brend u turističkom i gospodarskom smislu postaje čimbenik razvoja seoskih obiteljskih gospodarstava.

Toj činjenici doprinijeli su i članovi udruge proizvođača domaćeg slavonskog kulena - kulina, koji su odlučili visokoj gastronomskoj vrijednosti kulena dodati i gospodarsko-turističku dimenziju. Grade se prostori za pravljenje kulena, očekuju se markice izvornosti, a pojedini članovi, pa tako i na području Požeštine, investiraju u objekte za proizvodnju kulena i tov svinja. Istodobno se na području Požeštine kulinari povezuju s vinarima Požege i Kutjeva te na najbolji mogući način kulen povezuju s proizvodnjom vrhunskih vina i gradnjom vinskih cesta.

S druge strane, u cijeloj Slavoniji posljednjih godina sve više je kulenijada koji pored nuđenja vrhunskog kulena okupljaju majstore te delicije, ali uz sebe vežu i mnogobrojne turiste iz cijele zemlje. Među kulenijadama najstarija je Požeška kulenijada koja je prošloga petka u slavonskoj Ateni održana 29 put uzastopce. U gradu na Orljavi uspjeli su od kulena stvoriti gastronomski brend grada te turistima uz bogatu povijest, prirodne ljepote i vrhunska vina ponuditi i kralja slavonske gastronomske kuhinje - kulen.

Autor: Zdravko Sever