Lipicanci će se naći na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine?

Tradicija uzgoja lipicanaca (Lipizzan Horse Breeding Traditions) kao višenacionalna nominacija osam država (Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Mađarska, Italija, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), predana je kao prijedlog za upis na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, izvijestili su iz Ministarstva kulture.

Već u registru Republike Hrvatske

Podsjetimo, tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu, kao nematerijalno kulturno dobro, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske početkom 2017. godine.

Krajem 2017. godine započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u, Ministarstvo kulture je glavni koordinator RH za pripremu i izradu nominacije, a podršku u pripremi nominacije dali su brojni nositelji ovog kulturnog dobra, od Državne ergele Đakovo i Lipik do većih i manjih konjogojskih udruga koje se bave uzgojem lipicanaca na području Slavonije, Baranje i Srijema, kao i znanstvene, obrazovne, kulturne i upravne institucije.

Tulipan jedini podrijetlom iz Hrvatske

Tradicija uzgoja ove pasmine u istočnom dijelu Hrvatske važan je dio njezine kulturne baštine. Njihov uzgoj imao je veliku ulogu u našoj povijesti, posebice u kulturi plemićkoga, veleposjedničkoga i vojnoga sloja, kao i u narodnome životu. Prvi lipicanci na području države uzgajani su već oko 1700. godine u ergeli grofa Andrije Jankovića u Terezovcu (današnjem Suhopolju) kod Virovitice. Na toj je ergeli nastala linija Tulipan oko 1800. godine. Službeno je uvrštena u jednu od osam priznatih linija pastuha lipicanske pasmine i jedina je podrijetlom iz Hrvatske.

Uzgoj lipicanaca u našoj se zemlji danas provodi u dva oblika: uzgoj u državnim ergelama i tradicijski uzgoj u seoskim gospodarstvima. Između oba načina postoji uska povezanost i usklađenost koja se razvija od 19. stoljeća, a posebno je naglašena od 20 - tih godina 20. stoljeća kada su osnovane prve konjogojske seljačke udruge u Slavoniji.

Hrvatska je na UNESCO-ove popise upisala ukupno 17 nematerijalnih kulturnih dobara. Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a evaluirat će nominaciju lipicanca te odlučivati o upisu tijekom svoje 16. sjednice u prosincu 2021. godine.