Mali preživači ujesen

Porodi malih preživača uglavnom se očekuju od kraja prosinca do kraja veljače, što znači da već krajem listopada, te studeni i prosinac koze i ovce pretežno leže na stelji. Upravo to ležanje i disanje u nižim slojevima zraka u štali, od vas zahtijeva da za stelju rabite samo potpuno suhu
slamu ili sijeno, izbjegavajte plijesni i trulež. Obilje vrlo korisnih plodova u šikari i šumi, pravi izazov za koze, žustro se u trku natječu da dođu što prije da raznih bobica, šipka, žira, kestena, a traže i gljive, iskonsko je to i prirodno jesensko sakupljanje tjelesnih rezervi za nadolazeće vrijeme početnog i završnog rasta mladunaca i napor pri porodu.

Voće i gomolji - sočna hrana

Naravno, i vi kao brižan gospodar, sakupit ćete i dobro uskladištiti kruške i jabuke, a nakon prvih mrazeva ubrat ćete mušmule, koje su prave vitaminske bombice za male preživače. U zadnjoj trećini bređosti vaše će vam životinje biti zahvalne ako svaki dan dobiju makar po jednu jabuku ili krušku, a mušmule čuvajte za zadnje dane pred jarenje. Ovaj dodatak voća svekoliko utječe na vitalnost tj. unutrašnju energiju novopristiglih na svijet, koja im je neophodna za zagrijavanje tijela do uzimanja kolostruma. Osušena kopriva, osušeni ili zeleni list kupine i bršljena uvijek su za preporuku kako za mliječne, tako i za mesne koze.

Sredinom listopada počinjemo vaditi gomoljasto povrće, mrkvu, žuti korijen, ciklu, a onda nam pristiže i repa. Veće količine tog gomoljastog povrća skladištimo u trap. Znamo kozare koji gomoljasto povrće koriste kao podršku i vrlo koristan dodatak prehrani u četvrtom i petom mjesecu bređosti, a ako dostigne, i u početku dojenja najmanjih. Mrkva, žuti korijen i cikla izvade se za vrijeme suhih dana iz zemlje, ovlaš se očiste od zemlje i stavljaju u tzv. crne vreće, koja se prethodno uvuče u mrežaste vreće za krumpir. Mrežasta vreća za krumpir ojačava stjenku crne najlonske vreće i izvanredno olakšava rad pri rukovanju otežalim punim vrećama. Zašiljimo ili koso odrežemo grančicu debljine olovke i svaku vreću probušimo na pet do šest mjesta. Takve vreće skladištimo u podrumu ili u suhoj prostoriji, gdje ne dolazi do smrzavanja. Slažemo ih uglavnom okomito, ako imamo malo prostora možemo ih slagati jednu na drugu u dva reda. Pri izuzimanju i korištenju, dobro je utrošiti malo truda i prvo koristiti donje vreće, istina da to iziskuje malo preslagivanja, no otpad će nam biti znatno manji. Neposredno prije hranidbe gomoljasto povrće dobro istrljamo grubim sijenom ili slamom, mrkvu i žuti korijen ne moramo usitnjavati. Jabuku izrežemo na četvrtine, a repu i ciklu na ploške. Temeljito pranje vodom nije potrebno, srni i košuti koje sada u jesen u predvečerje ili u maglovitom jutru vidimo u voćnjacima i na poljima uz rubove šuma (u sve manjem broju), nitko ne pere ništa i ipak prežive surove zime. Krajem listopada i početkom studenog koristimo za prehranu koza i bundeve.

Jabučnjak

Danas svuda etikete „Sok od jabuke“, a naš stari, lijep, određen i jednostavan naziv „JABUČNJAK“ poradi pokondirenih tikvi neopravdano smo zaboravili, odbacili, istisnuli, sramimo li se to mi nečega? U prva tri dana ovog listopada obišli smo cijelo Hrvatsko Zagorje, brojne ugostiteljske objekte i tzv. seoske turizme, ali baš nigdje nema „Mošta rezanca i kestena pucanca“.

Neki su pitali. „A, kaj Vam je to gospon“. Ponosni vlasnik razvikanog seoskog turizma, čak nas je zamolio da mu to velimo hrvatski. Pa donekle i razumljivo, jer nažalost Zagorci su danas sve više Hrvati, a sve manje iskonski i svima dragi pravi Zagorci. Mošt rezanac je prošao,
ali sa hladnijim danima dolazi nam jabučnjak rezanec i kesten pucanec, a toga posebno ne bi smjelo nedostajati u ponudi na „Opegeima“ i „Seoskom turizmu“. Ništa nećete pogriješiti ako
kozama pripremite napitak u jednakom omjeru jabučnjaka i vode, a dodatno ubacite u jasle ubranih kestena. Jeste li primijetili kako koze spretno vade kesten iz njegove bodljikave ljušture? Niste? Krenite već sutra na dobrobit koza i vašu, odmah s kozama u šumu!

Iskreno, dobrohotno druženje, uvijek na korist i poticaj služi

S obzirom na isforsirano veliku cijenu žitarica, zdvojni su svi držaoci malih preživača, od onih najsiromašnijih i najmanjih, do pravih profesionalaca. Svi su u potrazi za nekim zamjenama (alternativama). Jabuka je najraširenija voćka kod nas, a trop, kominu, prešovinu jabuke skoro uopće ne koristimo u prehrani malih preživača. Nakon završenog prešanja svake pojedine preše, kom-trop odmah se sprema u plastične vreće za kiseljenje zelja, koju smo prethodno ugurali u mrežastu vreću za krumpir. Pri vađenju koma-tropa iz preše pazimo da ne dođe do rasipanja već kompaktne i sabijene mase. Vreće se pune do 75%. Usisačem za prašinu isisamo zrak iz vreća i dobro zavežemo. U garaži gdje ne dolazi do smrzavanja, postavimo metalne bačve u kojima je bilo zrno, na bačve fosne, na fosne najlon i gore složimo vreće s tropom. Nakon osam tjedana počnemo koristiti silažu od jabučnog tropa. (Minimalno vrijeme siliranja jabučnog tropa je šest tjedana). Ovakva silaža je zlatno žute boje i ima vrlo prijatan miris. Ako su vanjske temperature ispod 15 stupnjeva Celzijevih, nakon otvaranja vreća ili bačvi neće doći do brzog kvarenja takve silaže, no ipak je uputno težiti da takva silaža bude što manje u doticaju sa zrakom.
Svi mali preživači u koje spadaju i tzv. visoka divljač moraju se na ovakvu silažu postepeno privikavati. Maksimalna dnevna količina za koze je 80 dekagrama. Zapamtite: svježi jabučni
trop ima izrazito kratku trajnost i postojanost. Dok Vi priviknete koze na taj trop, već je pokvaren, stoga je uvijek uputno siliranje bez ikakvih razmišljanja i čarobiranja s namakanjem. Uostalom
svježeg jabučnog tropa ima onda kad u okolišu ima druge hrane na izbor i obilje.

Struka o jabučnom tropu

Pri siliranju veće količine jabučnog tropa može se dodati do 10% ječma i na 1 tonu 4 kilograma soli za siliranje. U procesu siliranja ječam ne utječe na aerobni stabilitet, sadržaj energije ostaje nepromijenjen, a povećava se sadržaj sirovih proteina-bjelančevina. Ukoliko se silira veća količina jabučnog tropa pri temperaturama višim od 15 stupnjeva Celzijevih, potrebno je dodati
mravlju i propionsku kiselinu, no takva silaža iskazuje vrlo nisku energiju i gubitak suhe tvari. Pri izuzimanju i hranidbi usprkos utjecaja zraka u trajanju od 10 dana silaža ostaje aerobno stabilna. Rukovanje tekućim kiselinama zahtijeva mjere predostrožnosti, stoga se preporučuje puferizirani (u prašini) oblik ili soli za siliranje. Jabučni trop konzerviran na prirodan način sadrži veće vrijednosti Etanola, stoga se valja pri izuzimanju i hranidbi držati optimalnih uvjeta kako ne bi došlo do zagrijavanja mase i gubitaka. pH vrijednosti prirodne silaže, silaže sa ječmom i silaže
spravljene sa kiselina, puferom, solima leže ispod 3,5. Silaža od svježeg jabučnog tropa iskazuje vrlo ograničen sadržaj octene kiseline. Jabučni trop zahvaljujući visokom sadržaju šećera ima
i visoku koncentraciju energije, te je stoga vrlo prikladan za siliranje.

Iz prakse

U pravilu hranite koze jabučnom silažom kad su temperature ispod 15 stupnjeva Celzijevih. Mali kozari neka spravljaju jabučnu silažu u malim samo plastičnim posudama koje se mogu dobro zatvoriti ili u jačim plastičnim vrećama (za kiseljenje zelja). Za veće količine vrlo su prikladne plastične bačve s mogućnosti dobrog zatvaranja, kad počne izuzimanje, valja dobro što solidnije minimalizirati doticaj preostalog sadržaja sa zrakom. Uglavnom vrijede sva pravila kao za sve ostale silaže. Ostatak jabučne silaže od prijašnjeg obroka redovito odstranite iz posuda ili jasli.
Sok sa dna vreće ili bačve koji je ostao nakon izuzimanja silaže ni u kojem slučaju dati preživačima, negativno utječe na probavu i bređost. Ukoliko prešanje jabuke nije bilo dovoljno, pri usipavanju i sabijanju u vreće ili bačve, pojavit će se jabučni sok, koji morate obavezno odliti, izgrabiti ili isisati. 80% kozara i skoro sva lovačka društva u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj koriste zimi za dodatak osnovnoj hranidbi silažu od jabučnog tropa. Naše iskustvo je također vrlo povoljno.

Autor: Nikola Šneberger