Mikotoksine je nemoguće izbjeći, ali je moguće smanjiti njihov uticaj

Jesen 2022. godine je donijela kišne dane koji su usporili berbu kukuruza, ali i drugih kultura. Veća vlažnost je uticala na pojavu i rast gljivica koje luče mikotoksine i može doći do kontaminacije hrane. Najviše se javljaju na kukuruzu, pšenici, ječmu, raži i zobi. Kako su otporni na toplotu, na njih ne utiče najveći dio postupaka prerade i pripreme hrane. Do sada ih je opisano preko 400, a 36 posto bolesti ljudi i životinja u zemljama u razvoju direktno je ili indirektno povezano s mikotoksinima.

Budući da predstavljaju rizik za zdravlje ljudi i životinja potrebno ih je što bolje upoznati i izbjeći. Bolest koju izazivaju naziva se mikotoksikoza, a njeno djelovanje može biti akutno i hronično.

Veliki problem

Najčešći je aflatoksin koji ima kancerogeni efekat po ljude i životinje. Stvaraju ga uglavnom vrste Aspergillus flavus, A. parasiticus i A. nomius. Poznato ih je više od 20. Velike količine mogu uzrokovati akutno trovanje ili aflatoksikozu i mogu biti opasne po život, najčešće zbog oštećenja jetre. Aflatoksini su genotoksični, mogu oštetiti DNK i uzrokovati rak kod životinjskih vrsta, a postoje indicija da kod ljudi izazivaju rak jetre.

Dugo godina je smatrano da su svinje izuzetno osjetljive, ali su naučna istraživanja otkrila da su na mikotoksine posebno osjetljive steone krave prije teljenja. Tijelo životinje prolazi kroz burne promjene, a slabi imunološki sistem. Ne zaostaje ni osjetljivost teladi.

Toksično djelovanje se ogleda u slabljenju imunog sistema, poremećenog rada unutrašnjih organa, reproduktivnog i nervnog sistema. Krave su podložnije pojavi oboljenja kao što su: acidoza, ketoza, mastitis, endometritis. Često se javljaju hromost, retencija placente, smanjuje se produktivnost, a životinja manje jede.

Koliki je uticaj govori podatak da konzumacija zatrovane hrane rezultira s 20 do 30 pobačaja kod krava, a veoma često se radi o prisustvu u tragovima.

Nalaze se u stočnoj hrani

Prisustvo u kukuruzu za pripremu stočne hrane gotovo je nemoguće spriječiti. Ove godine ta ratarska kultura bila izložena djelovanju ekstremne suše i visokih temperatura što je stvorilo odlične preduslove za razvoj gljivica. Dodatni problem je što kišovit period u vrijeme berbe može veoma brzo povećati sadržaj ovih otrovnih materija. Naučna istraživanja su potvrdila da se za sedam dana u zrnu sa sadržajem vlage od 25 posto povećaju mikotoksini za 77 posto. Što su zrna više izložena oštećenju i lomu prilikom kombajniranja, to je olakšan put pojavi i širenju infekcije. Jedan od načina smanjenja je podešavanje kombajna za berbu i opreme za krunjenje kukuruza.

Kako riješiti problem?

Borba s njima nije laka i jednostavna. Do gljivične infekcije dolazi u polju tokom vegetacijskog perioda i berbe. Veliku pažnju treba posvetiti uzgajanju otpornih sorti, primjeni adekvatnih đubriva.

Temperatura u skladištu se kreće od 15 do 18ºC. Skladišta trebaju imati dobar ventilacijski sistem, jer povećanje vlage iznad 60 posto doprinosi razvoju plijesni. Prilikom skladištenja zrnastih sirovina preporučuje se upotreba inhibitora plijesni.

Zrna s visokom vlagom je potrebno prosušiti kako bi spriječili širenje gljivica. Vlaga treba da se kreće između 8 i 14 posto u zavisnosti od vrste. Sadržaj mikotoksina možemo smanjiti primjenom mehaničkih mjera (odvajanje pljesnivih proizvoda), fizičkim tretmanima (termička obrada, primjena uv i mikrotalasa) i upotrebom hemijskih materija (osidaciona sredstva).