Ministri poljoprivrede EU traže standarde za dobrobit purana

Purani su nazvani "zaboravljena domaća životinja" u Europskoj uniji, a više od 190 milijuna ih se godišnje zakolje, što ih svrstava na treće mjesto nakon pilića i svinja.

Unatoč tome, trenutno ne postoji zakonodavstvo na razini EU koje štiti njihovu dobrobit, piše euractiv. No, neke su države članice poput Austrije i Švicarske uvele vlastite standarde za uzgoj ove vrste peradi.

Međutim, to bi se uskoro moglo promijeniti nakon što su krajem srpnja Austrija, Njemačka, Belgija, Luksemburg, Slovačka i Cipar na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva zemalja članica EU Agrifish predložile uvođenje minimalnih standarda na razini Unije za uzgoj ovih životinja. Oni bi se trebali temeljiti na najnovijim znanstvenim spoznajama i u skladu s vodećom prehrambenom politikom EU-a te strategijom Od polja do stola, poručili su ministri. Njihov su potez podržale i ostale države članice.

Od 36 do 40 kilograma po m²

Poziv je podržala i Beate Kasch, državna tajnica u njemačkom saveznom ministarstvu hrane i poljoprivrede koja se osvrnula na to da je ta zemlja jedna od pet vodećih kada je u pitanju proizvodnja ove vrste mesa.

Michele Quaroni, zamjenica predstavnika Italije otišla je korak dalje, rekavši da bi minimalni standardi trebali nadilaziti utvrđene maksimalne količine držanja živih životinja kako bi se uključili svi čimbenici i tehnike koji će pomoći u poboljšanju dobrobiti purana.

To je razmišljanje pozdravila i Sarah Wiener, aktivistica Zelenih, koja je kazala da je uzgoj ovih životinja grana stočarstva koja se suočava s ozbiljnim pitanjima dobrobiti. "To uključuje uzgoj radi ekstremnog rasta i pretjerano velikih prsa, velik broj životinja u malom prostoru, loše okruženje i upotrebu velikih količina antibiotika", pojasnila je.

Dodala je da u znanstvenoj literaturi stoji da je najveća preporučena gustoća ovih životinja 36 do 40 kilograma žive vage po metru četvornom, no nažalost, to se često premašuje. Otkrila je da postoje i iznimke, ali istaknula je da u nekim slučajevima ta težina doseže čak 65 do 75 kg/m². "Imamo znanstvene dokaze i prema njima moramo mijenjati sustave", zaključila je.

Iako je povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides pozdravila taj potez, naznačila je kako je premalo vremena do kraja 2023. za izradu zakonodavnog prijedloga, što znači da bi nova pravila mogla biti donesena nakon te godine. I udruga poljoprivrednika EU Copa-Cogeca upozorila je da zakonodavci ne smiju zaboraviti složenost tog posla te da će prebrzo donošenje pravila značiti zeleno svjetlo za uvoz iz ostalih zemalja.

Vučković upozorila na gustoću životinja

"Europski stočari spremni su dodatno povećati standarde u skladu s tržišnim pristupom. Međutim, rasprava se mora temeljiti na znanosti i prepoznati situaciju na terenu", poručili su iz ove udruge dodavši da žele opsežnu procjenu učinaka prije nego što se poduzmu bilo kakve radnje.

Tu zabrinutost iskazale su i neke države članice koje su naglasile da se moraju uzeti u obzir ekonomske implikacije takvih mjera. Među njima je i Hrvatska, a ministrica poljoprivrede, Marija Vučković upozorila je bi predložena gustoća držanja životinja ugrozila proizvodnju i imala negativne učinke. "Zbog toga imamo rezerve prema ovom prijedlogu jer bi se time smanjio obujam proizvodnje purećeg mesa u odnosu na ono što trenutno imamo", kazala je.

Međutim, to je kritizirala aktivistica Wiener rekavši da je Austrija već pokazala da uzgajivači mogu ekonomski prebroditi nove standarde, što ukazuje da se na nju mogu ugledati i druge članice. "Ako standarde predložimo tek za tri ili četiri godine, to znači da će generacija purana patiti", upozorila je.