Preporuke da krave trebaju biti na slobodnoj ispaši, pritisci o dobrobiti životinja i potreba na tržištu za mlijekom kojem kupac želi znati porijeklo rezultiralo je zaokretom u mljekarstvu.
Suvremeno mljekarstvo nastalo je na principu - kako smanjiti troškove hranidbe, a pritom tehnološkim, genetskim i selekcijskim radom postići maksimalnu proizvodnju mlijeka po grlu i također osigurati optimalne uvjete držanja i zdravstvenog stanja. Visoka proizvodnja i veliki napori nepobitno izazivaju stres kod životinja, što je kasnije i jedan od uzroka pojave određenih bolesti.
Granice u proizvodnji se kontinuirano pomiču. Borba na tržištu danas je rezultirala da na europskim farmama imamo grla koja u jednoj laktaciji proizvode i više od 10.000 litara mlijeka. Ako je za nastanak jedne litre potrebno da kroz vime procirkulira 500 litara krvi, onda možemo samo zamisliti o kojim naporima se radi tijekom cijele laktacije.
Preporuke da krave trebaju biti na slobodnoj ispaši, pritisci o dobrobiti životinja i potreba na tržištu za proizvodom kojem kupac želi znati porijeklo, rezultiralo je, za sada samo u nekim europskim zemljama, zaokretom i pojavom mlijeka s pašnjaka.
U Velikoj Britaniji postoji sada već brend u supermarketima pod nazivom "Mlijeko krava koje skaču od sreće", a nastao je kao potreba novog pravca u ovom sektoru. Konvencionalno proizvedeno na farmi, u mnogim zemljama nema rentabilnu otkupnu cijenu. Nedostatak povoljne cijene farmeri u Britaniji nadomjestili su prodajom skuplje litre mlijeka, sa slobodne ispaše, od krava koje tijekom godine minimalno 180 dana s više od šest sati dnevno provode na ispaši, slobodno se krećući.
Ono obiluje hranjivim tvarima koje grla ispašom unose od raznih biljnih vrsta, aromatičnih i ljekovitih trava. S druge strane, ovakav princip proizvodnje smanjuje troškove veterinarskih usluga, postotno opada rizik od pojava raznih bolesti, samim tim je bez zaostataka antibiotika i raznih animalnih hormona.
Često se kod nas koristi izraz "prerađeno mlijeko" pod kojim se podrazumijeva da je pasterizirano i kao takvo termički obrađeno pušteno u prodaju. Međutim, jako bitna činjenica je da slobodna ispaša ne može parirati farmerskom uzgoju krava u pogledu količine, a s druge strane za potrošača to i nije toliko bitno, ako striktno traži mlijeko poznatog porijekla nastalo na principima ekološke poljoprivredne proizvodnje.
Za ovakav tip uzgoja, farmer mora osigurati znatne površine za ispašu i očekivati manje proizvedene količine. No, u prodaji mlijeko s pašnjaka ili livada dostiže i dvostruko veću cijenu koštanja. Što je to što nam jamči da je ono nastalo od životinja koje se hrane isključivo ispašom?
U pitanju je certifikat koji izdaje ovlaštena certifikacijska kuća i koja kontinuirano tijekom godine obavlja monitoring ovakve proizvodnje. Osnovni kriteriji koji moraju biti ispunjeni su:
Tagovi
Autor