Najveći koprivničko - križevački proizvođač mlijeka na mukama zbog državne zemlje

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Damira Markešića iz Hudovljana, sela u općini Sokolovac u Koprivničko – križevačkoj županiji, na Danima travnjaka održanim ovoga proljeća u Koprivnici, osvojilo je prvo mjesto po proizvodnji i isporuci mlijeka na području spomenute županije. Članove obitelji Markešić, ponajprije Damirova sina Igora, koji je nastavio bavljenje poljoprivredom, to je, naravno, razveselilo, ali ne zadugo.

Ovo gospodarstvo u sklopu kojega je i farma s 80 muznih krava i koje je tokom prošle godine varaždinskoj "Vindiji“ isporučilo 528.210 kg mlijeka, osim 30 hektara vlastitih i površina zakupljenih od fizičkih osoba, u zakupu ima i 45 hektara državnog, koje se nalazi u obližnjoj općini Kapela, a koja je u sastavu Bjelovarsko – bilogorske županije. Zemlju na tom području Markešići su počeli zakupljivati još prije 19 godina, a posljednji put na dvije su je godine zakupili u travnju 2018.  Zakup im, tako, temeljem ugovora, traje do travnja 2020., a općina Kapela već se priprema za raspisivanje novog natječaja. I upravo te činjenice, ovo se poljoprivredno gospodarstvo, na kojem se mlijeko proizvodi od 1998. godine, sada najviše plaši. Jer, kako su doznali, s novim natječajem doći će i drugačiji uvjeti.

Zašto pravila na papiru ne prate stvarno stanje?

"Čuli smo kako općina Kapela sprema natječaj temeljem kojega će svako gospodarstvo moći zakupiti maksimalno 10 hektara, što je za nas, s obzirom na broj grla, premalo. Shvaćam da je ta državna zemlja na području susjedne županije, no koliko znam, u toj općini nema velikih proizvođača mlijeka, kao što smo mi. Znači, eventualni novi zakupci, žele se baviti isključivo ratarstvom. Te su parcele od naše farme udaljene tri do pet kilometara i na njima proizvodimo hranu za naše krave. U našem je pak kraju nemoguće pronaći površine za zakup, jer državne zemlje u općini Sokolovac, kojoj pripadamo, nema. I jasno da ne možemo spavati mirno", priča nam Damir Markešić.

I dok se poljoprivredna gospodarstva čija je primarna djelatnost proizvodnja mlijeka, zbog dobro poznatih razloga, sama po sebi već godinama nalaze u teškim situacijama, Markešićima se kao dodatni uteg pojavljuje ta vrlo realna varijnta, da za manje od godine dana više neće imati gdje sijati kukuruz i travne smjese, nužno im potrebne za proizvodnju silaže i sjenaže.

Proizvođače mlijeka problemi prate kao sjena

"Taman se sada koliko toliko popravila cijena mlijeka. Po litri dobivamo 2,90 kn i isplata je redovna. No, ukoliko ostanemo bez tih 45 hektara zakupljene zemlje i mi ćemo morati staviti lokot na farmu. U tom slučaju, osim što će svi članovi našeg gospodarstva, a izuzev mene tu su i supruga Jasminka, sin Igor i supruga mu Asterija, četverogodišnja unuka Tessa i moja stara majka Mira, ostati bez sredstava za život. Do 2027. ostaje nam i kredit HBOR-a kojega smo podignuli u iznosu od 300 tisuća eura, da bi sada, nakon što smo na ime kamata već vratili 120 tisuća eura, još uvijek dugovali 230 tisuća. Istina, reprogramirali smo ga i kamata nam je s prvotnih 4% smanjena na 2,4%, no još uvijek je u pitanju puno novca kojeg trebamo vratiti. Sredstvima kredita modernizirali smo farmu i u Njemačkoj kupili prvotelke", ističe Damir, a sin Igor dodaje kako su sve strojeve, izuzev tri nova trakora, nabavili rabljene, jer je on na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima završio školu za mehaničara poljoprivredne mehanizacije, pa je rashodovane strojeve sam popravljao kako bi služili svrsi. Hoće li, nakon toliko godina bavljenja proizvodnjom mlijeka, uskoro sve to, uključujući i krave na prodaju, pita se sada i Igor Markešić?!

Je li bojazan članova OPG-a Markešić opravdana, telefonom smo provjerili i kod Danijela Kovačeca, načelnika općine Kapela.

Načelnik Kovačec: Uvjeren sam u pravednost stavki natječaja

"Osobno ne znam o kojem je gospodarstvu riječ, jer u našoj općini postoji 250 hektara državne zemlje na 600 parcela. Općinsko vijeće je doista donijelo odluku kako će ubuduće svaki OPG moći zakupiti maksimalno 10 hektara. Ne zato što su neka gospodarstva s područja druge općine ili županije, već zato što smatraju pravednijim da se omogući zakup većem broju gospodarstava. Ne znam kako bih komentirao slučaj OPG-a kojeg spominjete, osim da jednostavno treba biti realan i da se posao može širiti paralelno sa sigurnim resursima koje netko ima. Možda će samo morati smanjiti broj grla i proizvodnju mlijeka, ali ne nužno i zatvoriti farmu", kazao nam je načelnik Kovačec.

Obitelj Markešić pak smatra kako smanjenje proizvodnje ne dolazi u obzir, jer u tom slučaju ne bi mogli vraćati kredit i živjeti od poljoprivrede.

"I sada smo se, 'ajmo to tako reći, maksimalno razvukli. Radimo duplu sjetvu, ljulj za sjenažu i kukuruz za silažu, a smjesu kupujemo od "Vindije“. Jer imamo manje površina no što bi trebali imati po uvjetnom grlu, a realno gledajući ne zadovoljavamo niti uvjete Nitratne direktive, vezane za površine na koje odvozimo gnojnicu."

Smanjenje proizvodnje automatski bi značilo propast gospodarstva

"Znači, ili možemo nastaviti s ovakvim obimom proizvodnje ili se priključiti svim onim bivšim proizvođačima mlijeka, koji su zbog raznih razloga prestali s tom djelatnošću. Raspitivali smo se o mogućnosti zakupa po drugim općinama, no došli smo do spoznaje da bi nam najbliže površine bile udaljene i po 50 kilometara, što bi proizvodnju hrane za krave poskupjelo daleko iznad granice rentabilnosti, a i čisto s fizičke strane gledano, bilo bi nam neizvedivo", zaključuje bilogorski proizvođač mlijeka Damir Markešić te dodaje kako su prije nekoliko mjeseci u Zagrebu bili i na razgovoru u Ministarstvu poljoprivrede gdje im je potvrđeno kako je dodjela zakupa državnog zemljišta prepuštena općinama i gradovima.

Članovima ovog gospodarstva ostaje još jedino nada da i oni neće postati još jedan primjer kako put od pobjednika do gubitnika može biti kratak.