Napravite sami silažu od koprive

Kopriva je samonikla biljka na zapuštenim livadama i proplancima koja se kosi dok je mlada, najčešće u aprilu i maju. Po svojim hranjivim vrijednostima, ne samo da je jednaka djetelini lucerke nego je u nekim elementima znatno premašuje. Njena stabljika i lišće sadrže željezo, sumpor, kalcij, natrij, soli, mravlju kiselinu, vitamine A, C i K, alkaloide i glikokinin. U lišću ima tanina, hlorofila, karotena, fitosterola, lecitina, sluzi i voska, a u žaokama, acitolholina i histamina.

Kako do dobre silaže?

Prema nekim istraživanjima, kao stočna hrana, koja se do sada upotrebljavala u svježem stanju i kao sijeno, sa velikim uspjehom može da se koristi i kao izvrsna i izuzetno hranjiva silaža. Kako ističu stručnjaci, silaža od koprive je vrlo kvalitetno hranivo preporučeno za malo poljoprivredno gazdinstvo, gdje u mnogome može doprinjeti smanjivanju troškova u ishrani nepreživara.

Isjeckana kopriva miješa se sa kukuruznom prekrupom

Da je ova biljka značajna i jeftina stočna hrana, uvjerio se i poljoprivrednik Dejan Lazić, koji se specijalizovao za uzgoj više vrsta živine čistih rasa. On već godinama svoju živinu, kuniće, suprasne krmače i prasad hrani svježom i siliranom koprivom.

"U aprilu mjesecu mlade biljke isjeckam i miješam ih sa kukuruznom prekrupom uz dodatak malih količina vode, da bi se isjeckana kopriva sjedinila sa smjesom. Tako pripremljenu, dajem je svojim životinjama. Osim toga, dajem im i cijele biljke malo prosušene na suncu da bi se umanjilo dejstvo žarenja na njihove usne i probavne organe tokom konzumacije", kaže Lazić.

Osim upotrebe, u svježem stanju, naš sagovornik priprema i silažu od koprive. Poslije košenja biljke ostavlja na zemlji tri ili četiri sata, za to vrijeme one uvenu. Tako im se smanji sadržaj vode, a poveća procenat suhe materije. Kosidba se obavlja prije cvjetanja, kada biljke dostignu visinu oko 60 - 70 centimetara. Pokošena kopriva se odmah isjecka i toj masi dodaje oko pet odsto kukuruzne prekrupe, koja će pospješiti vrenje.

Nedostatak sastojaka za prirodnu fermentaciju

Kao i u siliranju ostalih visokoproteinskih hraniva, jedina teškoća ovdje kod koprive je nedostatak sastojaka koji izazivaju prirodnu fermentaciju. Zato je obavezno silažnoj masi dodati aditive za pospješivanje vrenja i dobro ih izmješati sa prekrupom i usitnjenom koprivom.

"Poslije toga, pripremljenu masu stavljam u veću plastičnu burad, pazeći pri tom da se ne unese zemlja koja ubrzo izaziva kvarenje mase. Nakon toga, sabijam ubačenu zelenu masu radi istiskivanja zraka, kada slijedi zatvaranje buradi poklopcem. Silažu stavljam i u veće drvene kace koje nemaju svoje originalne poklopce. Njih prepunim masom praveći vršnu kupolu, koju čvrsto uvežem najlonom ili folijom", objašnjava poljoprivrednik.

Konzervisana silaža može da se čuva godinama?

Nakon fermentacije koprive, koja traje mjesec i po dana, silaža može da se koristi. Inače, ovako konzervisana i neotvorena, može da se čuva godinama. Silaža koprive se daje stoci u zimskom periodu, kada nema svježih proteinskih hraniva.

Za žuti žumanjak: Obogatite ishranu živine bijelim lukom, nevenom i kantarionom

Kao dopunsko hranivo, daje se dnevno oko tri kilograma silaže. Prema mišljenju stočarskih stručnjaka, silaža koprive je vrlo hranljiva: četiri kilograma koprivine silaže, odgovara hranjivoj vrijednosti jednog kilograma koncentrata.