Njemačka zabranila ubijanje muških jednodnevnih pilića

Svake godine se samo u Njemačkoj ubije između 40 i 50 milijuna muških jednodnevnih pilića i to netom nakon valjenja. Međutim, od početka 2022. godine Njemačka je postala prva država u svijetu koja zabranjuje ovakvu praksu, navodi tagesschau.

U uzgoju nesilica muški pilići su beskorisni jer ne proizvode jaja, stoga najčešće bivaju izdvojeni odmah po izlasku iz inkubatora. Kako se radi o lakim pasminama za proizvodnju jaja, ovi pilići nisu pogodni za tov i ne mogu konkurirati tovnim brojlerima. Ubijanje gušenjem uz pomoć ugljičnog dioksida smatrano je najekonomičnijim rješenjem, a oni su potom korišteni kao hrana za druge životinje, npr. u zoološkim vrtovima, terariju i sl.

Peradari pod pritiskom?

Krajem ljeta 2020. godine, tadašnja savezna ministrica poljoprivrede, Julia Klöckner, najavila je zakonska rješenja za postepeno ukidanje ubijanja pilića početkom 2022. Zakon o zaštiti životinja ima za cilj prvo zaustavljanje njihova ubijanja, a potom, od 2024. godine trebalo bi se zabraniti i ubijanje pilećih embrija, nakon šestog dana inkubacije.

Glasnogovornik radne grupe za uzgoj i razmnožavanje Centralnog udruženja njemačke peradarske industrije Rudolf Preisinger kritizira ciljeve zabrane ubijanja pilića kao "preambiciozne i ishitrene". Ovaj genetičar koji radi za jednu od velikih njemačkih peradarskih grupa upozorava na veliki pritisak kojem se izlažu peradari, posebice oni koji uzgajaju nesilice.

Alternativa je određivanje spola u jajetu?

U proteklih nekoliko godina suvremena tehnologija je omogućila određivanje spola budućeg pileta još dok se ono nalazi u jajetu. Metoda se bazira na mikrolaserskom bušenju ljuske i uzimanju uzorka tekućine iz alantoisnog mjehura, a uzorak se potom analizira PCR tehnologijom. Na ovaj način se za oko sat vremena može utvrditi spol pilića već osam ili devet dana od početka njihove inkubacije. Ideja je bila da se ovako sortiraju jaja prije valjenja, a ona se mogu koristiti za proizvodnju hrane za životinje.

Ali, sve dosadašnje metode i dalje se suočavaju s jednim problemom: od 2024. godine određivanje spola više neće biti dozvoljeno osmog ili devetog dana, već najkasnije šestog dana inkubacije. Naime, znanost tvrdi da embrij počinje razvijati osjećaj za bol između sedmog i četrnaestog dana inkubacije, prema tome čak ni ova metoda utvrđivanja spola nije sasvim prihvatljiva prema navedenom zakonu.

Razvili tehniku ​​kojom mijenjaju spol embrija pilića s muškog na ženski

Pored toga, ne smije se zaboraviti ni cijena ovih ispitivanja. Više od 100 milijuna jaja moralo bi se pregledati svake godine za njemačko tržište. Postoji i veliki problem s kapacitetima. Ekološko peradarstvo se zbog svega navedenog uglavnom odlučuje protiv određivanja spola pilića i za tzv. "uzgoja brata pijetla".

Peradari, kako piše faz.net, također upozoravaju na slabljenje domaće proizvodnje nesilica i povećanje uvoza takvih životinja iz drugih EU-zemalja gdje je ubijanje muških pilića i dalje dozvoljeno, a uzgoj time jeftiniji. Sličan scenarij dogodio se i sa sektorom prerađene hrane, gdje su jeftinija jaja iz uvoza potisnula skuplja  iz njemačke proizvodnje

Je li tov pijetlova bolja opcija?

Predstavnik njemačkih peradara, Preisinger procjenjuje da se u najmanje dvije trećine slučajeva muški pilići trenutno uzgajaju kao pijetlovi za proizvodnju mesa. Međutim, njima je do klanja potrebno dva do tri puta duže nego kod posebno selekcioniranih brojlera, a i kvaliteta mesa se značajno razlikuje. Također, veća je potrošnja hrane, a time i ugljični otisak.

Financijski, takav pothvat je za proizvođače prihvatljiv samo ako se uzgoj pijetlova sufinancira kroz veću cijenu jaja ili nesilica. Problem je također, i što tržište nije naviklo na takvo meso peradi, jer se ono do sada u maloprodaji nudilo vrlo rijetko. Ako Nijemci ne budu konzumirali ovakvu piletinu, ona je osuđena na preradu ili izvoz.

Nazire se prilika za povratak kombiniranih pasmina?

Njemačka udruženja za dobrobit životinja pozdravljaju činjenicu da je ubijanje pilića sada zabranjeno, ali podsjećaju da osnovni problem još nije riješen. Tvrde da se proizvođači moraju vratiti pasminama za kombiniranu proizvodnju jaja i mesa.

Nesilice se sada uzgajaju da nose više od 300 jaja godišnje. Međutim, njihova braća rastu sporije u usporedbi s posebno selekcioniranim brojlerima, gdje se oba spola mogu utoviti za vrlo kratko vrijeme. Uzgoj mužjaka od pasmina nesilica smatran je stoga neekonomičnim, zbog čega su i ubijani.