Od obiteljskog držanja svinja do najmodernije farme s 8.500 tovljenika i prasadi godišnje

Mario Trbušić, vlasnik je najmodernije farme svinja u Krapinsko-zagorskoj županiji. Na OPG-u u Bedekovčini, nalazi se 200 krmača, a godišnje imaju 4.000 tovljenika i 4500 prasadi. U svoju proizvodnju, otkriva nam, do sada su uložili gotovo 25 milijuna kuna, a veliki dio investicija sufinanciraju sredstvima iz Programa ruralnog razvoja.

Ozbiljnom se stočarstvu, kaže, posvetio odmah nakon završetka srednje škole. I prije su njegovi roditelji hranili svinje uz svoj redovni posao i polako stvarali ime. Kupce su prvo pronalazili lokalno, među privatnim osobama i mesarima, da bi se danas Mario mogao pohvaliti s dvadesetogodišnjom uspješnom suradnjom s brojnim mesarima i trgovačkim centrom u ovoj županiji. Godine 2000. kupili su objekt za držanje 200 tovljenika, a 2003. godine obitelj je izgradila novi za držanje još 450 tovljenika. Tada je i OPG Mario Trbušić službeno registriran.

Ovaj zagorski svinjogojac ubrzo je krenuo s većim investicijama pa su skladišni objekti dograđivani 2005. godine, te je proširena i mješaonica stočne hrane. "Svojevremeno smo imali problema s nabavkom odojaka i zbog takve situacije smo se odlučili na osnivanje reprocentra. Krenuli smo u nove investicije i nismo požalili", objašnjava dodajući da je uz početak korištenja sredstava iz EU fondova za poslovanje, ova obiteljska farma doživjela nagli skok u razvoju.

25 milijuna kuna ulaganja u svinjogojsku farmu

Uz 55 posto sufinanciranja, kroz 2013. i 2014. godinu, IPARD sredstvima izgradili su reprocentar za 100 krmača i silos za skladištenje kukuruza bez prisustva zraka. S ciljem zaokruživanja cijelog proizvodnog procesa investirano je i u mehanizaciju za ratarsku proizvodnju pa su nabavljeni traktor, prikolica, sijačica, rotobrani, plug, rastepač i cisterna.

"Cilj nam je tada bio da što više ulaznih sirovina proizvedemo sami i tako postanemo samodostatni za svinjogojsku proizvodnju. Uz novu mehanizaciju sada već obrađujemo 100 hektara zemljišta i proizvodimo kukuruza i ječma dovoljno za potrebe svoje proizvodnje, dok višak prodamo“, kaže nam.

Poučeni dobrim iskustvom s pretpristupnim fondom, već u ciklusu 2016./2017. godine odlučuju se za PRRRH i dobivaju sredstva na natječaju za operaciju 4.1.1. te uz 70 posto sufinanciranja nabavljaju dva traktora, kamion stočar za razvažanje svinja, dvije prikolice, malčer i žitnu sijačicu.

"Kamion za razvažanje svinja nam je bio jako bitan jer se u vrijeme afričke svinjske kuge pokušavamo zaštititi od ulaska patogena u naše objekte", kaže ovaj uzgajivač napominjući da sva vozila za transport životinja čiste i dezinficiraju sami te na taj način umanjuju rizik od bolesti koja bi mogla dokrajčiti njihovu proizvodnju.

Sva se ulaganja, navodi, pomno planiraju. Tako godine 2018. OPG prolazi na natječajima za dvije operacije iz mjere 4, točnije 4.1.1. i 4.1.2. Grade dodatni objekt za reprocentar i tov, silos za žitarice, još jedan CO2 silos za kukuruz, te lagunu za gnoj. Nabavljaju dalje mosnu vagu, cisternu, kombajn sa žitnim i kukuruznim hederom, bočni malčer, prikolicu i plug. Bila im je to najveća investicija do tada.

Ulagali su i u modernizaciju i digitalizaciju farme, te nemaju velike potrebe za radnicima. Trenutno imaju dva zaposlenika, a ulaskom u sljedeću novu investiciju za potrebe klaonice i prerade mesa zaposlit će još dvije osobe.

"Znate što, čovjek se ponekad pita, treba li mu sve to. Ovo je posao 365 dana u godini i supruga s djecom ode ponekad u našu kuću na moru, a ja hvatam dan tu, dan tamo. Posao se mora razvijati i ne smijete stati, ali kvaliteta života s ulaganjima koja će uskoro doseći 25 milijuna kuna naglo pada jer nosite sve veće odgovornosti i brige“, iskreno će Mario.

Naime, već tijekom ove godine kreće realizacija operacije 4.2.1. za izgradnju klaonice i prerade mesa uz 50 posto sufinanciranja. Cilj mu je mogućnost prodaje svinjskih polovica i tradicionalnih mesnih prerađevina na licu mjesta, te eventualno u budućnosti plasman putem vlastitog ugostiteljskog objekta.

Solarnom elektranom plan je prepoloviti troškove struje 

Prateći svjetske trendove u korištenju obnovljivih izvora energije, upravo kreću u postavljanje solarne elektrane na krov objekta za što su dobili 70 posto sufinanciranja kroz operaciju 4.1.3. Mjesečno struju plaćaju između 15 i 18 tisuća kuna i ovom se investicijom nadaju uštedjeti barem 50 posto tog iznosa. Sve mjere za koje su se do sada prijavili, uspjeli su i dobiti. Objašnjava i da je postupak dosta zahtjevan, puno je papirologije te treba biti uporan i imati malo sreće.

"Mi smo iz svojih grešaka naučili da treba krenuti s kvalitetnim konzultantima i projektantima, s precizno utvrđenim troškovnicima. Treba znati što želiš. Iskustvo je važno jer sa svakim sljedećim natječajem postajete sve pametniji“, naglašava. 

Da nije bilo mjera iz Programa ruralnog razvoja, napominje, ne bi se mogli razvijati i širiti u tako kratkom roku. "Ne bismo mogli toliko zemlje obrađivati, niti postati samodostatni za stočnu hranu", podcrtava.

Proizvodnja kojom se bave, dodaje, nije lagana. Ove godine su sijali kukuruz nekoliko puta u dva mjeseca, i zbog vremenskih nepogoda bit će ga 30 posto manje. Na farmi putem nadzornih kamera provjeravaju ukoliko dođe do noćnog prasenja te supruga stiže u pomoć. Na pametnom telefonu u svakom trenutku imaju uvid u hranidbu i stanje životinja. "Kod nas se ništa ne prepušta slučaju. Zaokružili smo proizvodnju, popunili kapacitete, ali velika je to briga i odgovornost", naglašava. 

Sigurni kupci i u koronakrizi

Svjestan je da se posao ne može prestati razvijati. Iako nije optimističan u vezi domaće svinjogojske proizvodnje, njegova obitelj planira prijave na nove natječaje za korištenje obnovljivih izvora energije na klaonici, te za nove skladišne kapacitete i sušaru. 

"Mi idemo stalno naprijed, ali svakim danom imam sve veću bojazan da ovdje nema svijetle budućnosti. Mislim da će nas europski viškovi mesa stalno pritiskati, a najveći smo uvoznici europskog mesa i mlijeka. Da nemamo stalne i sigurne kupce koji nam plaćaju realnu cijenu svinjetine i mi bismo zatvorili", zaključio je Mario.

Obitelj Trbušić lani je osvojila i Agro Oscara, prvo mjesto na natjecanju "Zlata vrijedan" koje organizira Ministarstvo poljoprivrede.