Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sirarstvo
  • 26.04.2011.

Od Paškog sira napraviti svjetski brend

  • 1.237
  • 59
  • 0

Svaki pojedinac slijedeći svoju viziju vođen je nevidljivom rukom da promiče javni interese više nego što bi ga promicao kada bi to stvarno radio, mudrost je koji je opisao Škot Adam Smith, otac ekonomije, u svom epohalnom djelu "Bogatstvo naroda" još prije 235 godina. Njegove revolucionarne riječi danas najbolje vidimo u malom poduzetništvu gdje običan čovjek u želji da ostvari svoju viziju pomaže stotinama ljudi. Jedan od takvih vizionara, lučonoša našeg društva, koji je pokrenuo tisuće ljudi je Ivan Gligora iz Kolana s otoka Paga, vlasnik obiteljske sirane Gligora iz Kolana i ovogodišnji dobitnik godišnje nagrade Zadarske županije.

Županijska sirana

- Mi se s punim pravom možemo nazvati županijska sirana. Cijeli ciklus proizvodnje obuhvaća Zadarsku županiju. Sir se proizvodi ovdje u Kolanu, mlijeko od kojeg se on proizvodi je s Paga, ako je riječ o ovčjem mlijeku, ili iz Bukovice i Ravnih kotara, ako je riječ o kozjem i kravljem. Nama je sasvim prirodno bilo da se okrenemo području u kojem živimo i radimo. To je naša politika od samog početka, prije šesnaest godina. Tada je to bila Sirena mala sirana, priča Ivan Gligora i nastavlja:

- Bili smo pioniri u otkupu mlijeka u Ravnim kotarima. Ljudi su tada držali po jednu-dvije krave. Mlijeko su koristili u domaćinstvu i eventualno bi napravili nešto sira i to je bilo to. Kad smo se mi tamo pojavili i počeli kupovati mlijeko, oni nisu mogli vjerovati. Nisu vjerovali da ćemo mi opstati i da ćemo organizirati otkup mlijeka. Tada smo počinjali smo s malim količinama. Vozili bismo po par stotina litara u renoliću četvorci. Danas otkupljujemo 7.000 litara mlijeka godišnje.

Kako je rasla Sirena mala sirana, koja je prerasla u Siranu Gligora, tako su rasli i mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Posao koji se razvijao tražio je poštovanje standarde i novi pristup poslu. Neki koji nisu pratili ritam su otpali, ali mnogi su se posvetili tome, kako kaže Gligora. U potpunosti je točna njegova ocjena da nije bilo proizvodnje sira koju je pokrenula njegova obitelj, ne bi opstali ni mali proizvođači mlijeka u Zadarskoj županiji. Što kroz otkup mlijeka, što kroz posao u tvrtki, obitelj Gligora izravno veže uz sebe 250 obitelji s ovog prostora što je praktično 1.000 ljudi koji su se vezali na viziju i želju za uspjehom jednog čovjeka.

Tri stupa Gligorina uspjeha

Inače Gligora je rođen 1950. godine i nakon završetka osnovne škole u Rijeci je upisao Pedagošku gimnaziju. No školovanje je morao prekinuti jer mu siromašni roditelji nisu mogli pomagati. Školovanje je mogao nastaviti samo uz stipendiju. Kada je doznao da Zagrebačka mljekara traži učenike za kadrove u mljekarstvu i daje stipendije, Gligora se javio, dobio je stipendiju i nastavio školovanje u Mljekarskoj školi u Kranju. Nakon završenog školovanja radio je u Mljekari Zadra, gdje je, kako kaže, proveo najbolje godine života. Upornim radom uz podršku supruge Marije, stalna odricanja za obrazovanje djece Šime i Marije, osnovao je Sirenu - Malu siranu. Mala sirana prerasla je Siranu Gligora iz koje danas izlazi sir koji osvaja medalje na prestižnim natjecanjima. Gligora je prvi put svoj Paški sir izložio 2002. godine na sajmu u Varaždinu i dobio je zlatnu medalju. Nakon toga je dvije godine zaredom pobijedio u grupi mliječnih proizvoda na Zagrebačkom velesajmu, a onda je u Italiji, u konkurenciji najboljih sireva iz cijelog svijeta dobio dvije zlatne medalje. Možemo slobodno reći Tri stupa njegova uspjeha i uspjeha cijele obitelji Gligora su tradicija, obitelj i poduzetništvo. Paški sir po kojem je sirana Gligora najpoznatija predstavlja tradiciju, obitelj je okosnica svega jer bez nje nema ničega, a poduzetnički duh je snaga koja spaja prva dva stupa i tjera ga naprijed.

- Uz sve to za proizvesti vrhunski proizvod treba imati vrhunsku opremu i ljude koji je trebaju upotrijebiti. Rezultat toga su naša priznanja. Mi smo jedini s otoka Paga koji su dobili priznanja za kvalitetu Paškog sira, kaže Gligora.

Dokumentacija od 20 kilograma

Danas se u Sirani Gligora godišnje proizvode 300 tona sira, od čega je 60 tona Paškog. Većinu proizvoda proda se domaćem tržištu. Obitelji Gligora izvoz nije imperativ, već samo ako postoji opravdana ekonomska računica. Proizvodnja se obavlja u novoj, suvremenoj tvornici na čije otvaranje je došla premijerka Jadranka Kosor zajedno sa svojim ministrima kako bi se poklonila poduzetnom Gligori. Novi pogon je na tri etaže s ukupno 1.800 metara četvornih prostora, u što je uloženo tri milijuna eura. U prizemlju nove sirane odvija se proizvodnja, u podrumu je prostor za sazrijevanje sireva, a na katu se nalaze uredski prostori i atraktivna kušaonica Gligorinih sireva. Od cjelokupne investicije Gligora je preko SAPARD-a dobio 40 posto sredstava. Doći do novca EU bio je zahtjevan posao.

- Procedura je bila jako teška. Pripreme su trajale dugo, dvije godine. Ušli smo u zadnji natječaj koji je bio vrlo rigorozan. Period izvršenje bio je pola godine. U tom roku morali smo završiti tvornicu. Zaista nije bilo lako. Mi smo negdje dvadeset kilograma dokumentacije poslali u Zagreb. Kad to radiš oni uzimaju sve pokazatelje firme i pročešljaju sve kao da su porezna uprava. Moraš odgovarati određenim financijskim i ekonomskim parametrima da bi dobio sredstva, ako ne odgovaraš, ne možeš dobiti, kaže Gligora.

Gligora kaže da je njihov idući zadatak od Paškog sira napraviti svjetski brend.

- Paški sir je nepoznat u svijetu. Naša priznanja su otvorila put i ljudi su saznali da postoji neki sir u nekoj Hrvatskoj na otoku Pagu koji je dobio neko priznanje. Mi imamo situaciju da se na televiziji u Londonu prikazuje naš sir i vrhunski njihov kuhar spravlja od njega jela. Mi moramo zaštititi naš Paški sir na europskoj razini. Osnovali smo udrugu proizvođača Paškog sira i radimo intenzivno da ga zaštitimo kao cjelinu.

Prof. dr. sci. Ante Kolega: S Paškim sirom lako do potrošača

Sirana Gligora uz Paški sir proizvodi i druge vrste sireva kao što su: Figurica, Žigljen, Kozlar i Kolan, koji također nalaze put do potrošača.

- Uz znamku koja je poznata potrošačima kao što je ovdje slučaj s Paškim sirom i drugim proizvodima lakše je pronaći put do krajnjih potrošača, kaže prof. dr. sci. Ante Kolega, stručnjak za agromarketing.

Boro Mioč, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu: Jedinstvo izvornog blaga, područja i tehnologije

Paški sir je vrhunski proizvod, a Gligora se nalazi u samom vrhu njegove proizvodnje, kako kaže prof. dr. sci. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta u Zagrebu:

- Gligorina sirana u Paškom siru objedinjuje autohtonu pašku ovcu, izvornost područja otoka Paga i izvornu tehnologiju. Zbog toga je Paški sir jedinstven proizvod vrhunske kvalitete. Sirana Gligora zajedno s drugim siranama omogućuje razvoj ovčarstva na otoku Pagu jer bez njih ovčari ne bi imali kome prodati svoju sirovinu.

Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije: Gligora lani otkupio 15 posto ovčjeg mlijeka

Sirana Gligora na čijem čelu se nalazi Ivan Gligora odavno je prešla granice Zadarske županije i njeno značenje mjeri se u hrvatskim okvirima kada je u pitanju razvoj ovčarstva i proizvodnja ovčjeg mlijeka, ocjenjuje ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać:

- Od sveukupno otkupljenih 2,8 milijuna kilograma ovčjeg mlijeka u 2010. godini Sirana Gligora otkupila je petnaest posto. To je svrstava među tri najveća hrvatska otkupljivača mlijeka. Posebno treba naglasiti njihov korektan odnos prema proizvođačima mlijeka, pri čemu prije svega mislim na redovito plaćanje u cijelosti, što same proizvođače dodatno motivira i omogućuje njihov daljnji razvoj.

Autor: Ante Vidović


Povezana stočna vrsta

Ovčarstvo

Ovčarstvo

Ovčarstvo je izrazito rasprostranjena grana stočarstva te se ovce mogu naći na svim kontinentima osim Antartike. Važnost ovčarstva varira ovisno o pojedinim zemljama te su osobito... Više [+]

Izvori

Zadarski list


Tagovi

Stočarstvo Sirarstvo Ovčarstvo Proizvodnja mlijeka EU fondovi SAPARD Brendiranje