Opstanak mljekara upitan - modernizovati proizvodnju i riješiti otkup kao rješenje?

Da bi domaća proizvodnja mlijeka opstala i pri tom bila dovoljno konkurentna na tržištu, neophodne su veće subvencije ili neki drugi vidovi potpora, na nivou države. 

Prema mišljenju predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, Vladimira Usorca, mljekari u Bosni i Hercegovini dobijaju manje potpora nego oni u zemljama u okruženju, iako je ova godina posebno bila izazovna zbog pandemije korona virusa. 

"Cijeli svijet je pogođen aktuelnom pandemijom, ali druge države daju bolje potpore svojim poljoprivrednim proizvođačima. Takođe, otkupljuju i sve tržišne viškove dok kod nas to nije slučaj. Nadležne vlasti moraju definisati prelevmane jer će na taj način urediti razliku u cijeni između domaćih i uvoznih proizvoda i u tom slučaju naši mljekari bi se uspjeli održati", objašnjava Usorac. 

Povećanje postojeće proizvodnje kao jedina šansa ?

Dodaje da je kod nas jeftinije mlijeko uvezeno sa evropskog tržišta nego domaće proizvedeno. Pored toga, bilo bi poželjno modernizovati samu proizvodnju, kako bi se kvalitet mlijeka podigao na veći nivo. Prema riječima Usorca, naglasak bi bio na robotizaciji farmi, kako bi se olakšao proizvodni proces. To podrazumijeva i češće hranjenje krava, čestu mužu dok bi se priprema hrane odvijala na savremen način. 

Udruženje poljoprivrednika BiH traži hitnu zaštitu domaće proizvodnje

Dodaje kako farmeri unutar ovog udruženja, mogu nakon sprovedene obuke od strane stručnih lica, povećati svoju proizvodnju, za oko 800 hiljada litara mlijeka i kako je to njihova jedina mogućnost da se održe na tržištu. 

Podsticaji nisu dovoljni, trebalo bi uvesti prelevmane

Takođe, činjenica je da svaki poljoprivredni proizvođač koji je odustao od proizvodnje, nije se ponovo vratio tome zato i jeste veliki značaj na povećanju obima postojeće proizvodnje, zaključuje predsjednik udruženja mljekara RS. 

Planiraju poboljšati održivost mljekarskog sektora

Kako navode Nezavisne i mljekari iz Gradiške su u lošoj situaciji i na ivici gašenja proizvodnje i sumnjaju da će se uspjeti izboriti sa svim izazovima. 

"Resorno ministarstvo daje podsticaje i mi smo trenutno zadovoljni. Ipak najveći problem je cijena koštanja uvoznog mlijeka. Da bi se ovo riješilo, treba riješiti i pitanje plasmana naših mljekara i otkup tih proizvoda, a zatim i uvođenje mjera poput prelevmana na mlijeko sa stranog tržišta", smatra Samir Cimirotić, mljekar iz Gradiške. Dodaje još kako po opremljenosti objekata i farmi ne zaostajemo puno za Evropom, ali da je naš najveći problem uvoz.