Otkupna cijena mlijeka 2,45 kn, a proizvodnje 4,03. Omjer u tovu goveda i svinja još je gori

Nagli rast cijena inputa u stočarskoj proizvodnji uzrokovao je rast troška hranidbe koji prelazi 70 posto materijalnih troškova u pojedinim sektorima u tekućoj godini (do 2021. nije prelazio 50%), stoji u analizi Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek o stanju u ovom sektoru koju su izradili prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić i dr.sc. David Kranjac. 

Rezultat nastale alarmantne situacije je skok cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane, u nekim slučajevima i više od 80 posto. Takva situacija na tržištu, navode autori, uzrokuje poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva: tov junadi iznosi -5,16 kn, sustavu krava – tele je -4,66 kn, proizvodnje mlijeka -1,58 kn, tova svinja -4,06 kn, tova pilića -2,43 kn, proizvodnje jaja -0,16 kn, a slična situacija također u sektoru ovčarstva i kozarstva. 

"Stočarima od početka godine naglo rastu troškovi, a s druge strane svoje proizvode prodaju ispod cijene jer se, na zajedničkom tržištu, roba nudi po dampinškim cijenama zbog viškova uzrokovanih Covid-19 krizom", upozoravaju dodajući i da je, pored strukturnih problema u ovom domaćem sektoru i naglog rasta cijena inputa, 2021. obilježila suša poglavito u pašnom dijelu godine. Uz manjak oborina, stočari u pojedinim dijelovima Hrvatske bore se i s posljedicama uništenja proizvodnih kapaciteta uzrokovanih potresima. 

Soja s 2,53 kn/kg skočila na gotovo četiri kune 

O kolikom rastu cijena se točno radi, jasno daju podaci koje su objavili: usporedi li se petogodišnji prosjek s prosječnim cijenama u prvih sedam mjeseci ove godine vidljivo je da je soja rasla za 50,49 posto, kukuruz 35,95 pšenica 27,7 te stočni ječam 19,44 posto. Sličan trend uočili su i kod promatranih prerađevina ratarskih kultura; pšenično krmno brašno (31,79%), sojina sačma (16,92%), te suncokretova sačma (57.83%).

Primjerice, soja je s 2,53 kune u 2015. godini, ove narasla na 3,82 kn/kg, a kukuruz s 1,06 na 1,45 kn/kg. U prosjeku. 

Prosječna cijena žitarica, uljarica i prerađevina:

Izvor: Obrada autora prema podacima TISUP-a

Pored toga, rasli su i troškovi vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 4,21 posto u lipnju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a troškovi prijevoza u odnosu na lani viši su za 7,86 posto. 

Kada je u pitanju tov junadi, autori napominju da trošak po jedinici učinka odnosno cijena koštanja u tekućoj godini iznosi 20.18 kn/kg dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 15 kn/kg s tendencijom smanjenja. "Razlika između cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena otprilike iznosi -27%, te predstavlja podatak iz kojeg možemo zaključiti kako gospodarski subjekti koji se bave tovom goveda trenutno ostvaraju gubitak, te da se trenutno radi o neisplativoj proizvodnji", jasno kažu u analizi. 

Razlika između cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena i u sustavu krava-tele otprilike iznosi -17% odnosno -4,66 kn. Slična situacija je, opisuju, i kod proizvođača mlijeka, gdje u ukupnoj strukturi troškova proizvodnje mlijeka kapaciteta 100 muznih krava materijalni troškovi čine 83 posto. Dok unutar materijalnih troškova, trošak hranidbe zauzima otprilike 80% ukupnih troškova proizvodnje mlijeka.

Izniman porast troškova proizvodnje

Točnije, trenutni trošak po jedinici učinka, odnosno litri proizvedenog mlijeka (cijena koštanja) u tekućoj godini iznosi 4.03 kn/l, dok se prosječne tržišne cijene mlijeka kreću otprilike 2,45 kn/l s malim izgledima rasta cijena na zajedničkom tržištu.

"Također kao i kod tova goveda gospodarski subjekti koji se bave proizvodnjom mlijeka trenutno ostvaraju gubitak, a razlika između cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena iznosi -1,58 kn/l (približno -40%) upravo zbog naglog rasta osnovnih inputa proizvodnje u tekućoj godini", otkrivaju podaci. 

Ništa bolje stanje nije i u svinjogojstvu, gdje cijena koštanja tova u tekućoj godini iznosi 12.06 kn/kg dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 8 kn/kg s daljnjom tendencijom smanjenja zbog tržišnih viškova. Razlika između cijene koštanja i prosječne tržišne cijene u ovom slučaju iznosi -4,06 kn/kg (približno -34%).

Nadalje, navode, iako se čini da je situacija nešto bolja, peradarski proizvođači također bilježe gubitke. Cijena koštanja tova pilića u tekućoj godini iznosi 10,74 kn/kg dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 8,31 kn/kg. Razlika u ovom slučaju iznosi -2,43 kn/kg (približno -23%). Slično je i u proizvodnji jaja, gdje trošak po jedinici učinka u tekućoj godini iznosi 0.81 kn/kom dok se prosječne tržišne cijene kreću otprilike 0,65 kn/kom. Razlika iznosi -0,16 kn/kom (približno -21%).

"I u sektoru ovčarstva i kozarstva proizvođači bilježe značajne gubitke. No, intenzitet udara u navedenom sektoru je nešto slabiji, jer se ipak radi o proizvodnji koja se odvija u više ekstenzivnim uvjetima nego govedarska i svinjogojska proizvodnja", napominju autori. 

Potrebna je hitna intervencija nositelja agrarne politike 

Zbog navedenog, zaključuju, potrebna je brza i ciljana potpora domaćim sektorima stočarstva. Prije svega u vidu kratkotrajne državne pomoći koja bi subvencionirala razliku rasta cijene osnovnih inputa u stočarskoj proizvodnji (žitarica, prerađevina i stočne hrane) te uvođenje strože restrikcije prilikom označavanja (Meso hrvatskih farmi) mesa koje dolazi iz uvoza. 

Upozoravaju i na dodatan razlog zašto bi nositelji agrarne politike trebali što prije intervenirati. Naime, od 1. siječnja 2023. godine dolaze promjene vezane uz iznose potpora i to poglavito smanjenje iznosa proizvodno vezanih potpora sektoru govedarstva. Tu su, naravno, i dodatni zahtjevi kojiu je će nova Zajednička poljoprivredna politika postavljati pred proizvođače kako bi se ostvarili ambiciozni zeleni ciljevi.

"U sklopu novog okvira ZPP-a treba iznaći proizvodni fokus izgleda omotnice za izravna plaćanja koji ne bi bitnije smanjivao iznose proizvodno vezanih potpora u sektoru govedarstva u narednom razdoblju", naglašavaju prof. dr.sc. Zmaić i dr.sc. Kranjac na čiju su se analizu pozvali i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori koja je jučer zatražila žurniju isplatu avansa potpora te hitan sastanak u Ministarstvu poljoprivrede.