Svo stado je prebacio u svojevrsni sistem krava-tele, s tim što telad prodaje u starosti od 15 dana a krave zasuši i drži stalno na paši. Razlog napuštanja proizvodnje mlijeka je niska cijena i uvoz jeftinog trajnog mlijeka.
Mljekomat u Vukovaru. Ohlađeno mlijeko s hrvatske farme. Nalazimo broj telefona i reklamu na mljekomatu i to nam je putokaz da odemo do mjesta gdje nastaje to mlijeko. Put nas vodi u Bogdanovce, nekoliko kilometara udaljenim od Vukovara. Stižemo u centru sela do Tomislava Matijaševića s kojim idemo na njegovu farmu tik do sela.
Ima električnog pastira i trenutno 18 krava i jednog bika u slobodnom držanju na toj lokaciji. Gotovo da se radi o sustavu krava-tele jer je to mu je bilo neizbježno.
"Uz ovakvu cijenu mlijeka jednostavno sam morao prijeći na taj sistem", kaže Tomislav Matijašević, poljoprivrednik iz Bogdanovaca kojemu je ostala i dalje štala za muzne krave i još jedna nedovršena.
"Ostavio sam četiri do šest krava na mužnji radi mljekomata koji imam na tržnici u Vukovaru. U vrijeme dok smo se bavili isključivo proizvodnjom mlijeka i držali krave u tu svrhu, mlijeka smo imali šest do 6,5 tisuća litara po kravi što je za simentalca dobar rezultat. Nismo se mogli pokrivati tom proizvodnjom a u koperantskom odnosu radili smo za Vindiju. Sada predaje mlijeka više nema, a što ostane na mljekomatu ide u proizvodnju sira", priča Matijašević pokazujući nam imanje.
U mljekomat se svaki dan vozi svježe mlijeko. Ima dva mljekomata, ali jedan je izvan funkcije jer onaj u Borovu nije bio isplativ. U početku se u Vukovaru prodavalo na mljekomatu i 120 litara mlijeka dnevno a kapacitet mu je 200 litara.
"Sada je prodaja drastično pala kako je embargo s Rusijom na snazi jer je došlo na naše tržište i u trgovine trajno mlijeko po cijeni od nekih tri kune i nitko nije htio kupovati naše mlijeko za pet kuna. Jer mora doći svako jutro po njega, mora prokuhati, pa onda i oprati bocu i slično. I mnogima smrdi domaće mlijeko jer ne znaju što je prirodno i domaće. Neki i ne žele kupiti mlijeko od farmera iz našeg sela. Današnje generacije su se othranile na tetrapaku i teško se mijenja ta navika", kaže nam.
Matijašević radi trenutno 120 jutara zemlje, od toga svojih 85. Za ovu proizvodnju i držanje 40 krava dovoljno je isto toliko jutara. Ističe i da u ovom sistemu ne trebaju više veliku količinu hrane. Sada dobivaju sijeno, malo šrota i silažu cijele stabljike i zrna kukuruza, a ljeti kada su na pašnjaku samo malo šrota uz pašu. No, dovoljna je bila često i samo ispaša.
"Najvažnije je da se telići mogu prodati bez problema. U starosti od 15 dana ih prodajem po cijeni od dvije do dvije i pol tisuće kuna. Telića pasmine simentalca nema dovoljno i uvijek je potražnja za njima dobra", navodi dodajući da se tržnica seli što mu stvara dodatan problem.
"Ne mogu svoj mljekomat prenijeti jer istovremeno moram prenijeti, a to ne mogu, i priključak za struju, odnosno sat. A mao sam problema i kod postavljanja. Nisam se mogao nigdje priključiti već je HEP tražio, i dobio, 12 tisuća kuna za priključak. Aparat je koštao 11 tisuća eura. No, sada da ga prebacim moram uzeti novi priključak a ovaj propada. Moj mljekomat je vanjski tip, i podnosi i ljeto i zimu. Mnimalno bi trebalo imati prodaju 100 litara mlijeka dnevno da bi se isplatilo držati mljekomat", kaže Matijašević koji na svom imanju radi zajedno sa suprugom i djecom. Svi su na imanju i nitko nije zaposlen nigdje dalje.
Foto: Damir Rukovanjski
Povezana stočna vrsta
Govedarska proizvodnja uključuje uzgoj goveda i proizvodnju mesa, odnosno tov te predstavlja značajnu granu stočarstva Republike Hrvatske. Prema podatcima Hrvatske poljoprivredne... Više [+]
Fotoprilog
Tagovi
Autor