Peradari pred propašću

Nakon svinjogojske, voćarske i govedarske proizvodnje, u problemima je i hrvatski peradarski sektor. Moglo se to, između ostaloga, zaključiti iz izjava peradara koji su sudjelovali na jučerašnjoj radionici koju je u prostorima Županijske komore Osijek organiziralo Ministarstvo poljoprivrede (MPRR) u suradnji s nizozemskim Ministarstvom ekonomije. Na skupu je ujedno predstavljen i Projekt o primjeni propisa kojima se uređuje način držanja nesilica u EU.

O Projektu su govorili Ranka Šimić, iz Uprave za veterinarstvo MPRR-a i Ernst Beitler, viši savjetnik u nizozemskom Institutu za praktičnu obuku specijaliziranom za uzgoj i ishranu peradi. Šimić je pritom navela kako je Projekt započeo 2009. godine i traje dvije godine, a za cilj ima implementirati direktive EU u naše zakonske okvire, te upoznati i pripremiti peradare za način uzgoja kakav se traži u EU.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu u Županijskoj komori Osijek, potvrdio je da se hrvatski peradarski sektor, koji inače već godinama trpi oscilacije u proizvodnji, trenutačno nalazi u velikim problemima.
- Veliki peradarski sustavi rade isključivo na samodostatnosti proizvodnje, a mali su potpuno dezorijentirani. Imaju velikih problema s plasmanom proizvoda, nemaju čvrstu poziciju na tržištu ni kvalitetnu kreditnu podršku da bi se razvili, rekao je Nad, te dodao kako se u tom sektoru očekuje aktivniji angažman MPRR-a. Nad navodi da unatoč određenim ulaganjima u taj sektor, proizvodnja jaja nije doživjela značajniji porast.
- Nekada su na području Slavonije i Baranje bili izuzetno dobro organizirani kooperativni odnosi koji su seljacima donosili dobre prihode. Međutim, nakon restrukturiranja tog sektora mali su proizvođači “izgubili tlo pad nogama” i nestali s tržišta.

Na radionici se okupilo desetak predstavnika peradarskih farmi s područja Slavonije i Baranje, koji su naveli da još uvijek nemaju pravih informacija i ne znaju što ih čeka u EU, odnosno, hoće li se uopće moći na tržištu nositi s tamošnjim peradarima.

Neki od njih, kao Goran Bendeković, direktor i vlasnik farme Slavonija jaje iz Vuke, koji drži približno 6.000 nesilica, izjavio je da se više ne može nositi ni s domaćom konkurencijom, a kamoli sutra s onom iz EU, te da ozbiljno razmišlja o zatvaranju farme koja je, kako dodaje, punih 15 godina hranila tri obitelji.
- U zemljama EU jaje košta samo 4 do 5 centi. To je cijena po kojoj mi nikad nećemo moći prodavati jaja. Posebno mi smeta što su u naše ime pregovarali oni koji nisu nikad ni ušli u farme, te što se stalno uvodi i propisuje nešto novo, tek što otplatiš jednu investiciju ide druga i tako unedogled, rekao je Bendeković, te dodao da prema njegovoj procjeni 95 posto peradarskih farmi nema uvjete za držanje nesilica kakve traži EU. To je potvrdila i Ranka Šimić, naglasivši da je u Hrvatskoj registrirano 156 farmi jaja od kojih većina ne udovoljava zahtjevima EU.

Crnčan: Hrvatskoj trebaju sabirni centri jaja

Zdravko Crnčan, vlasnik farme iz Marijanaca, izjavio je da je osnovni problem peradarskog sektora razjedinjenost proizvođača. “Smatram da bez udruživanja i osnivanja dva do tri sabirna centra jaja, hrvatskim peradarima, malima i velikima, nema opstanka”, rekao je Crnčan.

Napušta se kavezni uzgoj nesilica

Ernst Beitler istaknuo je da EU od 1. siječnja 2012. godine napušta kavezni uzgoj koka nesilica i da uvodi slobodni uzgoj, odnosno stajski način. U Hrvatskoj je sustav držanja koka nesilica u tzv. neobogaćenim kavezima (stari koji ne udovoljavaju uvjetima EU) dopušten do ulaska RH u EU, a upotreba takvih kaveza treba prestati najkasnije 12 mjeseci nakon pristupa.

Autor: Zdenka RUPČIĆ