Pokrenuli projekt zaštite mesa crne slavonske svinje oznakom izvornosti EU

Hrvatska s 19 registriranih naziva proizvoda, s Belgijom i Slovačkom dijeli 11. mjesto u Europskoj uniji po broju registriranih zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta.   

Poljoprivredno-uslužna zadruga Leta iz Vukojevaca pokrenula je projekt zaštite mesa crne slavonske svinje oznakom izvornosti Europske unije.

"Mi smo stvorili jedan sustav koji je trenutno na evaluaciji u Ministarstvu poljoprivrede i očekujemo da će uskoro meso crne svinje biti zaštićeno na nacionalnoj razini. Zatim idemo na europsku razinu, tako da bismo u dvije do tri godine imali zaštićeno meso crne slavonske svinje kao jedan proizvod, koji će biti svojom kvalitetom biti prepoznat na europskom tržištu", rekao je Vladimir Margeta, upravitelj Poljoprivredno-uslužne zadruge Leta.

Proizvođači će se lakše probiti na tržište?

"Proces traje oko četiri godine. Od samog početka od početnog tova do 25 kilograma i završnog procesa - prerađevina. Kod crnih svinja proces dobivanja šunke traje dvije godine. Zaštitom oznake izvornosti, najviše će možda dobiti kupci koji će znati što kupuju, a mi proizvođači ćemo se možda lakše probiti na tržište", rekla je Mirjana Petrović, članica Poljoprivredno-uslužna zadruga Leta. Za lakši probitak na tržištu, kako kaže naša sugovornica, potrebno je i dvostruko više truda. 

"Mi kao proizvođači ćemo dobiti jednu kontrolu, nadzore i više administracije, koje i sada imamo velike količine, ali vjerujem da ćemo ponuditi kupcima vrhunske proizvode. Ukratko, naradit ćemo se, ali ostvarit ćemo tržište", ističe Mirjana Petrović. 

Projekt zaštite mesa crne slavonske svinje, koji uključuje kemijske analize mesa i administraciju, sufinanciralo je Ministarstvo poljoprivrede. 

Problem s dodjelom zemljišta

"Ministarstvo financira 75 posto, a zadruga 25 posto. Imali smo velik problem s dodjelom zemljišta. Ovo što vidite iza mene su prostranstva mog OPG-a gdje držimo svinje. Tadašnja Agencija za zemljište nam nije dodijelila pašnjake. Sve smo pravilno odradili, ali nikad nismo dobili pašnjak. Za vrijeme gospodina Jakovine to se dodijelilo nekome tko ima možda tov svinja, a nikada nije bio na pašnjaku. Tako da i dan danas ti pašnjaci stoje neodržavani i zarasli", ističe Mirjana Petrović. 

Poljoprivredno-uslužna zadruga Leta ima devet članova, od kojih je pet uzgajivača crne slavonske svinje. Nakon određenog vremena, kada životinje postanu samostalne, drže ih u zajedničkom prostoru.

Meso crne slavonske svinje daleko kvalitetnije od ostalih pasmina?

"Organiziran je sustav u kojem zadrugari kod kuće na svojim gospodarstvima drže krmače dok ne narastu na 20 ili 25 kilograma. Nakon toga sva prasad ide na zajedničko mjesto, na pašnjak i stvara se zajednički obrok. Sva prasad ima jednake uvjete držanja i hranidbe što je preduvjet da biste imali ujednačene tovljenike i ujednačenu kvalitetu mesa", ističe Margeta. 

Upravitelj zadruge ističe da su članovi kroz znanstveno istraživačke projekte dokazali kako je kvaliteta mesa crne slavonske svinje, uzgojene na ispustima i pašnjacima, daleko iznad kvalitete ostalih pasmina. 

"Govorimo o tehnološkim i kvalitativnim svojstvima mesa. To meso je tamnije, ima bolju boju i veći sadržaj takozvane "intramuskularne masnoće", što mesu daje okus, sočnost i mekoću, a samim time ga predstavlja kao izuzetno pogodno za preradu u naše tradicionalne proizvode", ističe Margeta

Program očuvanja crne slavonske pasmine započeo je 1996. godine. Tada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta. Veličina efektivne populacije bila je manja od 20.