Politika o ekonomskom ratu protiv HR mlijeka

Uoči nadolazećeg okruglog stola "Hrvatska poljoprivredna politika u razdoblju od 2016.-2020.", raste interes za informacijama kako će to točno buduća vlast reagirati na tihi ekonomski rat u kojem se Hrvatska nalazi, a u kojem se dampinškim cijenama mlijeka i mlječnih proizvoda uništava domaći mliječni sektor skupa sa sektorom koji se veže na njega.

Na okruglom stolu bit će prisutni predstavnici svih stranaka i koalicija koji će imati istaknutu ulogu u novoj Vladi RH te će biti zanimljivo čuti njihovo mišljenje o ovoj temi kada se bude raspravljalo o budućnosti stočarskog/mljekarskog sektora u RH.

Hrvatska poljoprivredna politika 2016.-2020.

Sudionici okruglog stola

Okrugli stol održava se u ponedjeljak u prostorijama HND-a u organizaciji Zbora agrarnih novinara pri HND-u i Društvo agrarnih novinara Hrvatske. U raspravi će sudjelovati Josip Tučkurić - Bandić Milan 365, "Koalicija za premijera", Željko Kraljičak - HDSSB, Tugomir Majdak - HDZ, Ana-Marija Petin - HSS, "Narodna koalicija", Davor Romić - Most nezavisnih lista, Ivan Lovrinović - Promijenimo Hrvatsku, "Jedina opcija".

Dok se čekaju odgovori i konkretni potezi politčara i vlasti, analitički podaci pokazuju kako u Hrvatskoj raste uvoz mliječnih proizvoda, a pada maloprodajna cijena finalnog proizvoda.

Raste uvoz i krediti

Značajan rast uvoznih količina pojedinih grupa mliječnih proizvoda kvantificirali su u svojoj analizi u Gospodarskom interesnom udruženju Croatiastočar. Rast uvoza fermenata iznosi 27%, maslaca za 96% te sireva za 92% u 2015. godini u odnosu na 2012. godinu.

Uočeni su i drugi poslovni poremećaji. Deflacija cijena finalnih proizvoda u prošloj godini uzrokovala je dodatni pad koeficijenta tekuće likvidnosti za 8%. Obveze prema dobavljačima povećane su za 4% unatoč rastu kratkoročnih obveza poduzetnika prema bankama od 7% u odnosu na prošlu godinu. Kratkoročne obveze prema bankama u prošloj godini u odnosu na 2012. godinu povećane su za 35%.

998 OPG-a udvostručilo dug na 426 milijuna kuna

Jednostavno rečeno, domaći sektor suočava se s deflacijom što uz pad prodanih količina dodatno utječe na pad prihoda. Iz ove točke gledišta može se analizirati rast zaduženosti domaćih proizvođača kod banaka. Malo je vjerojatno kako su kratkoročni krediti rasli s ciljem da se podmire postojeće obaveze, sigurno nije riječ u investiranju u dugoročne proizvodne cikluse jer se to radi iz drugih izvora financiranja. Ovdje se očito radi o zaduživanju da domaće tvrtke zadrže nos iznad vode.

Usta su odavno ispod njene razine.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL