Porasla prodaja jeftinijeg svinjskog mesa

Prodaja svih vrsta mesa na domaćem tržištu, posebice skupljih kategorija mesa, bilježi osjetan pad potrošnje na domaćem tržištu, kazao nam je Branko Bobetić, direktor Croatistočara.

Pojeftinila je jedino svinjetina, i to za više od 10 posto.
Bobetić dodaje da pad potrošnje mesa i njegovih prerađevina, ponajprije kobasica i panceta, te fermentiranih proizvoda iznosi pet do 15 posto, a da je prvi put u odnosu na prijašnje godine zabilježen i pad uvoza sira.

Kod junećeg i telećeg mesa imamo pad potrošnje viši od 10 posto, a čak se i kod mesa peradi, koje ima vrlo stabilne cijene od 21 kune po kilogramu na policama u trgovinama, osjeća lagani pad prodaje, kaže.

Pad kupovne moći, dodaje Bobetić, jako je pogodio prerađivačku industriju, koja nastoji zadržati volumen proizvodnje, a najviše je pala prodaja skupljih proizvoda kojima su cijene na policama više od 50 kuna.

Inače, u ovo je doba godine ponuda odojaka, purica i junadi osrednja, a potražnja dobra, te su cijene više od prosječnih. U Hrvatskoj nema dovoljno odojaka, pa je njihov uvoz prošle godine iznosio rekordnih 600.000 komada. S druge strane, sve se manje traže svinje, jer je tradicionalne svinjokolje iz godine u godinu sve manje. Razlog za to je veća ponuda prerađenog mesa u trgovačkim lancima, ali i pad kupovne moći.

Lani je uvezeno 10 posto manje junećeg mesa nego godinu prije. Proizvodnja goveđeg mesa bila je još prije dva desetljeća najvažnija domaća poljoprivredna grana. Sada je baby beef pao na samo 16 posto ukupne domaće proizvodnje mesa. Najzastupljenije je svinjsko meso s 49 posto te perad s 33 posto, koja je na višoj razini specijalizirane proizvodnje namijenjene tržištu.

Udio ovčjeg i kozjeg mesa, uz gotovo 30.000 obiteljskih proizvođača, iznosi samo dva posto.
Cijene, pak, mesa od početka jeseni padaju. Inače su cijene svinjskog mesa na domaćem tržištu bile od 15 do 20 posto više od prosječnih europskih, a cijene junećega bile su niže od prosjeka.

Prije nekoliko godina samo se na domaćem sivom tržištu svinjskog mesa godišnje moglo okrenuti gotovo milijardu kuna. Sivo tržište postoji i dalje, ali ni izbliza u onom opsegu kao nekad. Prekupci varaju državu jer ne plaćaju PDV, a zakinuti su i potrošači. U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uzdaju se u Pravilnik o uvođenju evidencijskih markica za svinjsko meso.

On se primjenjuje već tri godine, ali to nije dovoljno. Izlaz je u većoj domaćoj proizvodnji svinja na većim farmama zatvorenog tipa, pa bi i proizvodnja svinjskog mesa, kao i mlijeka, dala očekivane rezultate.

Glavno ograničenje za veću domaću proizvodnju svinjskog mesa je velika usitnjenost farmi. Primjerice, od 700.000 pršuta iz domaće godišnje proizvodnje, još ih toliko nedostaje. Ipak, i uz to Mesna industrija »Braća Pivac«, koja godišnje soli 150.000 pršuta, ove je godine, zbog očekivanog pada potrošnje, smanjila broj pršuta za 20.000 komada.

U Hrvatskoj je registrirano 179.000 krmača, a više je od dva i pol milijuna tovljenika, dok je uzgojno-selekcijskim radom obuhvaćeno 25.000 svinja. Razlika između registriranih svinja u tovu i njihova broja na tržištu pokazuje prostor za sivo tržište.
Rješenje je da uzgajivači svinja uđu u sustav PDV-a, jer bi tako svi imali više koristi. Uzgajivači bi mogli ostvariti povrat novca za troškove proizvodnje, a mesoprerađivači bi, koji posluju u sustavu PDV-a, dobili jeftiniju sirovinu.

Odojak u Dalmaciji dvostruko skuplji nego na kontinentu

Još je prije nekoliko godina uvoz odojaka bio gotovo dva puta manji nego sada. Najviše odojaka uvozi se iz Nizozemske i Njemačke, a vrijednost uvoza znala je porasti i do 173 posto. U proteklih se devet godina bilježi stalan rast uvoza odojaka. Otkupna se cijena odojka na domaćem tržištu na kraju zime kretala od 11 do 12 kuna po kilogramu žive vage. To je dvije kune skuplje nego prije mjesec dana. Uz to, cijena odojka je gotovo dvostruko veća u Istri, Primorju i Dalmaciji (20 kuna po kilogramu) nego u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Autor: Marinko Petković