Preporuka za gravidnu kozu težine od 40 do 50 kg za razdoblje zadnje trećine gravidnosti je oko 1,5-2 kg kvalitetnog sijena, te oko kilogram silaže
Ispravna hranidba je najzahtjevniji tehnološki proces na farmi. Pravilnom i kontinuiranom hranidbom gravidnih koza utječe se na povećanje porodne mase jaradi i njihove vitalnosti, te znatno manjoj pojavi bolesti koza, a naročito osiguranju bolje proizvodnje mlijeka u sljedećoj laktaciji.
Kako navodi, mag.ing.agr. Toni Mikulić, iz Odjela za animalnu proizvodnju i tehnologije i uzgojno-selekcijski rad u stočarstvu Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ), prvih stotinu dana, odnosno tri, četiri mjeseca gravidnosti, hranidbene potrebe za razvitak ploda su male, odnosno malo iznad razine uzdržnih potreba koje se u tome periodu već nalaze u suhostaju.
"Kada govorimo o 'zimskoj hranidbi' koza posebnu pažnju usmjeravamo u zadnjoj trećini graviditeta ili oko 50-tak dana pred jarenje. U tom razdoblju, najveći je porast mase ploda i do 75 posto, te je samim time potreba za kvalitetnijim i izdašnijim obrokom neophodna", napominje Mikulić i dodaje kako su u prvoj polovini četvrtog mjeseca gravidnosti energetske potrebe koza više za 13 posto od uzdržnih, a u zadnjih šest tjedana za 10 posto.
Porastom ploda smanjuje se kapacitet konzumacije, posebno voluminozne krme, plod smanjuje kapacitet probavnog sustava, posebno buraga. U tom razdoblju, kako pojašnjava, omjer mora biti 35 posto koncentrirane i 65 posto voluminozne krme, s tim da se po mogućnosti daju kvalitetnija i lakše probavljiva krmiva.
"Preporuka za gravidnu kozu težine od 40 do 50 kg za period zadnje trećine gravidnosti je oko 1,5-2 kg kvalitetnog sijena, te oko kilogram silaže. Dnevne količine koncentrata u tom razdoblju iznose od 500-700 g/dan. Količina bjelančevina odnosno proteina u obroku također treba biti znatno povećana. Stoga se tijekom četvrtog mjeseca gravidnosti ona povećava se za 60 posto, a tijekom petog za 120 posto od uzdržnih potreba koza", navodi stručnjak.
Na uzdržne potrebe od 60 do 80 g probavljivih bjelančevina, dodaje se još oko 10 g njih po kilogramu ploda. S obzirom na to da je ukupna masa ploda zajedno s plodnom vodom većinom od šest do devet kilograma, bjelančevinaste potrebe se penju na 160 grama. Uz njih se značajno povećavaju i mineralne i vitaminske potrebe. Minerali (posebno Ca i P) i vitamini (A, D i E) su potrebni za rast i razvitak ploda.
"Količina vode u zadnjoj fazi gravidnosti se također povećava za oko duplo u odnosu na prvu fazu. Gravidnim kozama se daje samo zdrava hrana bez štetnih primjesa. Važno je napomenuti da u fazi od oko sedam dana pred jarenje kozama se daje količinski manje, ali kvalitetnije hrane, iz obroka se gotovo u potpunosti izbacuju sočna krmiva", kaže Mikulić i navodi kako ove mjere treba poduzeti zbog spriječavanja ranog nalijevanja vimena, koje može nateći i izazvati zdravstvene probleme.
Nekvalitetna hranidba može dovesti do narušavanja zdravstvenog stanja, a najčešće su pojave ketoze kod visokoproduktivnih koza s više plodova. Životinja razgrađuje vlastite tjelesne rezerve (masti i bjelančevine), mršavi i dolazi do probavnih poremećaja (začepi, indigestije i sl.)
Ako se bolest brzo ne otkrije (pretraga ketonskih tijela u krvi) i pravovremeno ne pristupi liječenju dolazi do teških poroda i uginuća jaradi odmah po porodu.
"Pojačana hranidba ugljikohidratnim krmivima oboljelih životinja i infuzije glukoze ublažavaju i otklanjaju ove probleme. Lošijom hranidbom koza može doći i do deficijencije minerala osobito Ca i P, a to uzrokuje slabljenje plodnosti, gubitak tjelesne mase i ispadanje dlake", pojašnjava stručnjak i napominje da se takve životinje znatno teže uočavaju u odnosu na pojavu ketoze.
Kod planiranja obroka kako kod drugih preživača tako i kod koza, svakoj jedinki probamo pristupiti individualno. Procjenjujemo njenu kondiciju, konzumaciju hrane i zdravstveno stanje ili bilo kakvo drugo stanje koje nam privlači pažnju. Posebnu pažnju uzimamo kod prvog stadiju gravidnosti, odnosno prestankom mužnje i pripreme za jarenje i sljedeću laktaciju gdje svaku jedinku treba dovesti u dobru kondiciju, a nikako da je predebela.
"Kako se radi o dosta stresnom periodu za životinje mijenjanje obroka mora biti postepeno. Svaki planirani obrok mora zadovoljiti osnovne potrebe koza. Hranidba kao ekonomski najzahtjevniji proces u stočarskoj proizvodnji i u tom smislu mora biti isplanirana", kaže stručnjak i dodaje kako je važno pronaći balans između kvalitetnog obroka i njegove cijene.
Kod sastavljanja kvalitetnog obroka u obzir se mora uzeti dosta i drugih fakora od načina proizvodnje, cilja, starosti stada, pasmine, itd. Mogu se formirati i grupe prema hranidbenim potrebama. "Kad je obrok u pitanju moramo u svakom trenutku odgovoriti potrebama životinja u određenim fazama proizvodnje. Kvalitetan i izbalansiran obrok garancija je zdravlja i dobre proizvodnje", zaključuje Mikulić.
Tagovi
Autorica