Pravilnom ishranom do kvalitetnijeg mlijeka

Već tri godine na više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno farmi krava muzara u Međimurju, Mladen Strbad, inženjer stočarstva zaposlen u Tvornici stočne hrane u Čakovcu kao hranidbeni savjetnik, provodi poseban program prehrane krava koji nadilazi nešto što se oduvijek smatralo jednostavnim, a opisano je poslovicom vrlo poznatom u Međimurju da - krava med lampu doji.

Nisu sve krave iste

M. Strbad samo se djelomično slaže s tom uzrečicom:
- Nije samo u Međimurju ta uzrečica nešto čime ljudi žele dokazati da kravu treba dobro hraniti ako želimo dobro dojiti. Radim po cijeloj Hrvatskoj, nema kraja u kojem se to u nekom sličnom izričaju ne čuje. Da krava kroz usta doji, danas je tek pola istine.
Posebno u okolnostima u kojima su deseci međimurskih farmera savladali sve temeljne tehnologije u držanju krava muzara, osigurali krdu hrane u obilnim količinama dostupne 24 sata životinji po volji, ali mnogi od njih napravili su korak više jer sve krave na jednoj farmi u svako vrijeme nemaju iste uzdržne potrebe, nije im ista proizvodnja mlijeka, faza bređosti, ili kod mladih životinja faza rasta i razvoja. To je nešto čemu se sad moramo okrenuti kao problemu jer u današnjim tržišnim prilikama svaki promil manje ulaznog troška i svaki promil više prihoda može odlučiti ima li farma plus ili minus.

Genetika je preduvjet

- Naši farmeri danas imaju kvalitetna krda, krave visokog genetskog potencijala za proizvodnju, što je izvrstan preduvjet, ali bez pravilne ishrane, taj potencijal se ne razvija. Kod visokomliječnih krava mnogi su farmeri vidjeli da se javlja specifičan problem: krave nisu u mogućnosti konzumirati dovoljno velike količine hrane za visoku proizvodnju, i tu je ključ svega: obrok mora biti optimalno sastavljen, a ne samo obilan.
Na farmama se mora voditi računa i o potrebama visokomliječnih krava u tranziciji - tri tjedna prije do tri tjedna poslije teljenja ili postizanja vrha mliječnosti, o potrebama krava koje daju više od 25 kg mlijeka dnevno, o srednje i niskomliječnim kravama koje su sklone ketozama, o debelim kravama, odnosno onima koje nemaju primjerenu kondiciju, o kravama koje promjenjivo jedu, pa o onima koje se hrane pretežito silažom i zrnom kukuruza...
To su ipak stvari koje često nadilaze i znanja i mogućnosti prosječnih farmera, pa se kod nekih postupno krenulo u razdvajanje po kategorijama - ovisno o tome kakvom tehnologijom koji farmer raspolaže, kakve su karakteristike objekta, imaju li vlastite mikser prikolice za spremanje dnevnih obroka i iskustva su dobra.

I sa zlatnom sredinom pogodak

Željko Ilijaš iz Zebanca među većim je međimurskim proizvođačima mlijeka. Kontinuirano ima šezdesetak krava u mužnji, uz njih do 50-ak komada podmlatka, a za sve priprema hranu na 53 hektara. Lani je proizvodnja bila na 430.000 litara mlijeka prve klase, što znači da je postigao prosjek, i viši od 7.000 litara po kravi. S programom hranidbe u više kategorija i recepturama je zadovoljan:
- Mene je baš inženjer Strbad nagovorio da nabavim mikser prikolicu za spremanje hrane, što bitno podiže mogućnosti u komponiranju obroka, a razdovjeno je krdo u dvije hranidbene skupine. Hranidba je, osim toga, kompjutorski nadzirana, pa sad za dvije hranidbene skupine, za krave u suhostaju i krave koje su u mužnji, s recepturama idemo na zlatnu sredinu svake od skupina. Jasno je vidljivo da krave bolje jedu, imam precizan uvid u konzumaciju suhe tvari, uzorak hrane je lako izuzeti iz miksera da bi se provjerilo odgovara li sastav potrebi skupine krava kojoj je obrok namijenjen.
- U tri godine puno se može vidjeti: krave su, zahvaljujući točno odmjerenoj i izbalansiranoj prehrani u dvije skupine, u puno boljoj kondiciji, bitno je manje probavnih smetnji, primjećujem čak manje problema s papcima, skočnim zglobovima, a kako se kvalitetnom prehranom podignuo i imunitet životinjama, uspješnije se prevenira mastitis. Još nemamo mogućnosti odvojiti dodatnu skupinu ili dvije, ali očigledno je da se u tom smjeru moramo okrenuti.
I na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Damira Vršića, na farmi u Gradiščaku krave su odijeljene u dvije hranidbene skupine, ali ne fizički, već više po pristupu hranilici s koncentratom u kojoj pušta ili ne dopušta konzumaciju koncentrata kompjutor. Damir i supruga Samanta brinu o 35 krava u mužnji, imaju šezdesetak komada podmlatka, a Damir kaže:
- Već četiri godine iz vlastitog uzgoja ostavljamo birana ženska grla, zato ih ima toliko u odnosu na matično krdo. I sad smo u situaciji da potpuno remontiramo krdo iz vlastitog uzgoja i povećamo ga za dvadesetak posto. Tri godine, otkako imamo odvojene hranidbene skupine i uz recepture koje je inženjer Strbad iskombinirao - a mi nemamo mikser prikolicu, pa radimo ručno - pokazale su da se i te kako isplati ići što bliže kravi, u smislu - dati svakoj što joj treba, a ne samo veliki kup uz rešetku, pa smo gotovi. To je vrijeme prošlo.

Ništa bez struke

- U krdu sam imao specifične probleme. Kad smo ih riješili s odvojenom hranidbom, balansiranjem i recepturom hrane prema tome što je bio problem, digla se mliječnost, a našli smo način da navedemo krave kojima je to trebalo na unos (u pripremljenom obroku) i 20% više voluminozne hrane nego inače. Farmeri to ne mogu, pa ni ja sam ne bih mogao bez pomoći savjetnika jer svatko zna svoj posao: mi kako se krave dvori, a ljudi od struke moraju doći do nas i reći - čime ih moramo podvoriti.
Inače smo imali izvrsnu potporu iz Bioinstituta već u premiksima i vitaminima. Sad, kad se još tehnološki diže priprema hrane, možemo reći da opet idemo kvalitativno stepenicu više. I u izmuzištu se to osjetilo - s 280.000 litara namuzenih lani mi smo na 8.000 litara po kravi. Bez toga nećemo dugoročno opstati. Mi smo upravo prisiljeni tražiti način da u istom krdu uz isti ulazni trošak (ali i uz znanja) izbijamo više efekte.

Autor: Marijan Belčić