Prekasno za spas domaćeg uzgoja svinja?

Vlada RH donijela je Odluku o posebnoj interventnoj mjeri u svinjogojskom sektoru - svinjogojci i struka kažu, prekasno!

Naime, na svojoj posljednjoj sjednici Vlada RH je, kako je rečeno, radi ublažavanja nepovoljnog ekonomskog stanja svinjogojske proizvodnje i sprječavanja mogućeg smanjenja njezina obujma do kojeg dolazi naročito zbog smanjenja broja domaće prasadi namjenjene tovu, a što bi dugoročno moglo imati nepovoljan utjecaj ne samo na ovu granu stočarstva već i na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju, odlučila uvesti mjeru naknade za držanje ženskih rasplodnih grla u svinjogojstvu koja će se isplaćivati vlasnicima, u ukupnom iznosu od 30 milijuna kuna.
- Kome će ta sredstva biti isplaćena?! Svinjogojci se ubijaju! Moj izlazni proizvod je tovljenik čija je cijena sramotno niska, što je rezultat uvoza starog mesa, škarta, kojim se pravi konkurencija.

Umjesto da potiču proizvodnju, oni potiču uvoz. Meso ne obilježavaju, pakiraju staro. Kilogram tovljenika u Njemačkoj je oko 12 kuna, kod nas devet, a usporedite njihov i naš standard. Ovo je užas - prokomentirao je Vladinu mjeru svinjogojac Ivan Vladić što na svojoj farmi u Vrbici uzgaja oko 120 krmača.

Dožupan osječko-baranjski Željko Kraljičak kaže kako je Vlada ovom odlukom samo pokazala da je imala pogrešnu politiku u sektoru svinjogojstva, jer, kaže, više od 50 posto vlastitih potreba svinjskog mesa se uvozi, pa je 30 milijuna kuna, po njegovom mišljenju, samo pokušaj da se spasi sadašnja proizvodnja.
- Ovu mjeru sigurno neće osjetiti 80 tisuća propalih svinjogojaca u posljednje tri godine, i oni se sigurno nikada neće vratiti svinjogojskoj proizvodnji. Iznos od 30 milijuna kuna je premali da bi se mogla unaprijediti proizvodnja, posebno zato što su u posljednje dvije godine izostala sredstva poticanja preko kapitalnih davanja od strane Ministarstva poljoprivrede. I ono što je odobreno iz 2008. godine još nije plaćeno - kaže Kraljičak.
- Donesena mjera nije ona koja će biti potpora proizvođačima nego mjera koja će pomoći preostalima da prežive ovu godinu, a vrlo je upitno financiranje tova svinja jer njega u zakonu o potporama u poljoprivredi EU više nema - zaključuje Kraljičak.

Promašaji gospodarske politike

"Hrvatska je godinama s 55 milijuna kuna godišnje poticala tov uvozne prasadi, što je dovelo do uništavanja domaće proizvodnje upravo na farmama. U ovim teškim uvjetima država je izbjegla regulirati tržište žitarica kao potporu proizvođačima davajući im iz robnih rezervi po povoljnijim uvjetima hranu i tako dodatno ugrozila temeljnu proizvodnju u RH”, kaže Kraljičak.

Autor: Maja MUŠKIĆ