Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zoonoze
  • 18.12.2019. 07:30

Preko 200 opisanih zoonoza prijeti zdravlju životinja, ali i ljudi

Svi benefiti koje čovjek ima uzgojem i držanjem životinja u ekonomskom ili svakom drugom smislu konstantno su na ivici narušavanja biohigijenskih uvjeta uzgoja, što za posljedicu može izazvati raznorazna oboljenja životinja ali i ljudi.

Foto: Depositphotos/ahavelaar
  • 4.234
  • 127
  • 0

Neprekidna veza životinjske i ljudske populacije seže još od prvobitnog lova iz kamenog doba, iskorištavanja životinja za rad i transport pa sve do danas suvremenih uzgojnih centara i modernih farmi. Svi benefiti koje čovjek ima uzgojem i držanjem životinja u ekonomskom ili svakom drugom smislu konstantno su na ivici narušavanja biohigijenskih uvjeta uzgoja, što za posljedicu može izazvati raznorazna oboljenja životinja, ali i ljudi. Bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka i obrnuto nazivaju se zoonoze.

Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama, tako da najčešći izvori širenja mogu biti domaće i divlje životinje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog porijekla.

Profesionalna opasnost

Ugriz, ogrebotina, kontakt sa slinom, izmetom i mokraćom životinja ili konzumacijom mesa, mlijeka ili jaja predstavljaju potencijalnu mogućnost zaraze čovjeka nekom od zoonoza, ako dođe u kontakt sa zaraženom životinjom. Uzročnici bolesti obično mogu ući u čovjekov organizam preko kože, probavnog sustava (preko usta) ili preko dišnog sustava, dok neke od zoonoza za prijenos uzročnika sa životinje na čovjeka trebaju posrednike, "nosače" bolesti, kao što su komarci, buhe, krpelji, mušice i sl.

Pored uobičajene populacije, veći stupanj rizika je kod farmera, radnika u klaonicama, veterinarskih tehničara i veterinara. Stoga su 1975. godine Svjetska zdravstvena organizacija i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) klasificirale zoonoze i ozljede uzrokovane različitim vrstama životinja kao profesionalnu opasnost.

Najčešći izvor zaraze za gore navedene skupine ljudi su bolesne životinje na farmi, subklinički inficirane životinje, ali i životinje s patogenom mikroflorom. Izvori zaraze u okolišu, tzv. vanjski uzročnici su najčešće kontaminirani zidovi, podovi, stolovi za pregled, vage, kavezi, stelja, oprema, hrana za životinje, tlo i voda.

Tipovi zoonoza

Svaka zaraza i pojava bolesti ima svog uzročnika. Zoonoze mogu biti infekcije ili infestacije ovisno od toga što ih uzrokuje: virusi, bakterije, gljivice, protozoe ili paraziti. Stoga postoji i učestalija podjela na virusne, bakterijske, parazitarne i gljivične zoonoze.

  • Bruceloza je jedna od najčeščih bakterijskih zoonoza, a ljudi se zaraze preko zaraženih domaćih životinja (ovce, koze, goveda i svinje). Životinje mogu mjesecima pa čak i godinama izlučivati uzročnike putem mlijeka i drugih sekreta, bez vidljivih znakova bolesti.
  • Antrax, poznatija zaraza i kao Crni prišt, izaziva kod životinja iznenadna uginuća, što je svakako simptom koji je dovoljan znak da se potraži hitna reakcija veterinara. Zaraza je vrlo opasna zoonoza, ljudi se mogu zaraziti preko domaćih životinja (ovce, koze, goveda). I kod ljudi se ova zaraza vrlo teško liječi.
  • Salmoneloza, Kampilobakterioza i Listerioza su zoonoze kojim se čovjek može zaraziti uglavnom konzumiranjem hrane najčešće porijeklom od peradi i svinja, i nešto manje od ovaca i koza. Uzročnici su bakterije roda Salmonella, Cmpylobacter i Listeria koje su prisutne u crijevima životinja.
  • Leptospiroza je zoonoza čiji su osnovni "nositelji" miševi i štakori, a izlučuju je mokraćom. Najčešće obolijevaju domaće životinje (svinje, goveda, konji), ali i kućni ljubimci psi i mačke kao i divlje životinje. Karakteristika je da se čovjek zarazi najčešće preko kontaminiranog tla ili vode leptospirama. 

Najčešće zarazne bolesti kod pasa

  • Q groznica je zoonoza koja izaziva povećanje temperature, glavobolju, pa i učestalo znojenje. Često nastaju promjene na plućima koje su slične atipičnoj pneumoniji. Čovjek se najčešće zarazi udisanjem prašine i kontaminiranim izlučevinama ovaca, koza ili krava, a mogu biti inficirani i konji, mačke, psi i ptice/perad.
  • Psitakoza/Orintoza je poznata i kao papagajska groznica, a uzročnik je Chlamydia psitacii. Prenosi se dodirom sa zaraženim ptičjim izmetom ili prašinom koja se skuplja u ptičjem kavezu. Psitakoza je više naziv za zaraze od egzotičnih ptica, dok se kod ostalih ptica naziva ornitoza.
  • Bjesnoća je virusna zoonoza koja napada živčani sustav. Prenosnici su najčešće u prirodi i to divlji mesojedi (lisica, vuk i sl.), a kod domaćih životinja, odnosno kućnih ljubimaca to su pas i mačka. Za prijenos bolesti sa životinje na čovjeka bitan je ugriz bijesne životinje, jer je u slini najveća koncentracija virusa. Najopasnija je od svih zoonoza, jer je neliječena izuzetno smrtonosna.
  • Hemoragična groznica, zoonoza poznatija i kao Mišja groznica jer je prenose glodavci (poljski miš, voluharica i dr.) putem svojih sekreta, ali koja se ne prenosi između ljudi. Bolest se prenosi direktno, najčešce udisanjem zaraženog aerosola, a rjeđe preko zaražene vode i hrane.
  • Aviarna influenca, među širom populacijom poznata i kao Ptičja gripa. Od tri vrste virusa gripa A, B i C, virus influence A je zoonotska infekcija s prirodnim prenositeljem gotovo u potpunosti kod ptica naročito divlje plovne peradi (patke, guske, labudovi i dr.).
  • Trihineloza je bolest uzrokovana parazitom Trihinella spiralis koji se nalazi najčešće u mišićima svinje, rjeđe kod ostalih životinja, divlje svinje, medvjeda, jazavaca, pa i konja. Čovjek se najčešće zarazi kada pojede nedovoljno skuhano, nedovoljno pečeno meso ili mesne proizvode od zaraženih životinja sušenih na dimu.

Bolje spriječiti nego liječiti

Zadatak i obaveza farmera, stočara i odgovornih osoba na farmama, klaonicama, proizvodnim pogonima je da unaprijed definirane biosigurnosne mjere poštuju i redovno provode, kako se ne bi stvorili uvjeti koji izazivaju pojavu uzročnika, a kasnije i zaraze kod ljudi ili životinja.

Biosigurnosne mjere koje se provode u uzgoju domaćih životinja, a smanjuju rizik pojave su: cijepljenje malih preživača, izolacija i izlučivanje iz uzgoja te zabrana prometa i transporta inficiranih životinja, pasterizacija mlijeka ili termička obrada mesa porijeklom od životinja s područja ugroženih životinja od neke od zoonoza, redovna dezinfekcija, deratizacija i dezinsekcija prostora.

Također posebnu pažnju treba posvetiti mjerama osobne zaštite od infekcije koje može svatko primjenjivati i provoditi s ciljem smanjenja mogućnosti dobivanja infekcija (osobna higijena, pranje i dezinfekcija ruku poslije kontakta sa životinjama ili njihovim izlučevinama, korištenje radne odječe i obuće i dr.).

EFSA-I i ECDC javna zdravstvena tijela, objavila su službeno godišnje izvješće za EU, u kojem se navodi da je u 2018. godini prijavljeno 246.571 slučajeva zaraze nekom od zoonoza. Dakle, samo oni prijavljeni slučajevi, broj je vjerojatno i veći, ako se uzmu u obzir i ostale zemlje nečlanice EU, broj koji alarmira i budi savjesno i odgovorno pristupanje provođenju biosigurnosnih mjera, radi sebe osobno, ali i šire populacije.


Tagovi

Zoonoza Bolest Zaraza Opasnost Bruceloza Salmoneloza Q groznica Bjesnoća Trihineloza Bolesti životinja


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.