Prelazak stoke na suhu hranu: Hoće li biti problem loše zrno kukuruza i buđ?

Pravila u balansiranju obroka prate potrebe životinja na farmi tokom cijele godine. U tom smislu je zimska ishrana dosta složenija, jer u nedostatku ispaše i svježe krme, konzervirana hraniva su jedini izvor hranljivih materija. Kako je koncentovana hrana dosta skupa, izvori silaže i sjenaže su prilično značajni u pogledu kvaliteta ishrane ali i ekonomske isplativosti.

"Prelazak sa zelene na suhu hranu nosi sa sobom veliki broj problema što se tiče zdravstvenog stanja naročito u govedarskoj proizvodnji, nešto manje u ovčarskoj proizvodnji. Iz tog razloga i prelazak s te zelene na suhu hranu mora da bude postepen, što znači da stočari moraju davati prije svega kvalitetnu, zdravu hranu, ne ubuđanu i hranu koja je mehanički dobro obrađena. Treba obratiti pažnju i na to da u ovom period treba davati i dosta vode, baš zato što se koristi suha hrana", kaže inženjer stočarstva Ljiljana Nerandžić.

Loš rod kukuruza, opasnost za silažu i aflatoksin u mlijeku?

Kukuruz u zrnu je generalno podbacio i kvalitetom i kvantitetom zbog dugotrajne suše ali je zato silaža imala znatno bolji skor.

"Mnogi naši proizvođači baš bojeći se suše koja je bila evidentna krenuli su ranije da skidaju te usjeve da oni ne bi ušli u kasnu voštanu zrelost. Tako da možda postoji mogućnost da kada se sve to konzumira, pa kad krenemo da vadimo silažu ako je bila vlažna onda može da dođe do buđanja te silaže ili sijena, ako nije dobro konzervirano. To može da dovede do velikih problema u ishrani goveda", kaže naša sagovornica i podsjeća na problem s toksinima - aflatoksin u mlijeku, što je negativno uticalo i na životinje i na ljudsku ishranu.

Na terenu se kukuruz još uvijek ubira, i nažalost podaci govore da ima prilično lošeg zrna. Takvi klipovi će stvoriti prilično problema. Ostaje i pitanje u procesu dalje distribucije ko će i da li će kontrolisati buđ na kukuruzu.

Kako izabrati koncentrat za muzne krave?

"Da, sa terena nam se ukazuje da je prinos kukuruza dosta podbacio u odnosu na prethodnu godinu. Nažalost i kvalitet kukuruza je lošiji u odnosu na prethodnu godinu. Tako da proizvođači moraju da pregledaju i sijeno i silažu i kukuruz. Hrana mora biti zdrava, jer sve drugo kasnije uvećava troškove, jer liječenje grla nije jeftino.

Prema tome, kontrola hrane koju smo prikupili ove godine mora biti stalna. Ubuđala hrana ima specifičan i miris i izgled, tako da je to lako uočljivo bez dodatnih testova", uvjerava Nerandžić i dodaje da neadekvatnom hranom pogotovu visokomliječnih grla mogu se napraviti takve greške da se dobije manja proizvodnja po grlu nego kod ekstenzivnih rasa, a uz to vidno se narušava i zdravstveno stanje.

"Dobrom ishranom sprovodimo prevenciju i održavamo jedinke permanentno u dobroj kondiciji."

Ispaše su još uvijek zelene

Prelazak na zimski režim ishrane treba započeti početkom mjeseca novembra kako bi se grla postepeno privikavala na sijeno, za koje struka kaže da treba minimalno biti ukomponovano sa trećinom u obroku. Za veće količine pomuženog mlijeka i povoljan učinak na proces probave, preporučuje se izbalansirani obrok tako da se zadovolje potrebe u kabastoj hrani sa 50 posto silaže i 50 posto sijena. Kod naših farmera važi pravilo da je silaža zamjena za zelenu krmu tokom zime. Ispaše su još uvijek zelene. Ovih dana se nekima posrećio i četvrti otkos.

"Manje stočari puštaju grla što bi još uvijek trebalo da bude i goveda i ovaca na ispaši budući da visoka temperatura u novembru, kao i lijepo vrijeme to omogućuju. Ali ljudi gledaju da nadoknade to što su izgubili kada je bio sušni period, tako da koriste svaku priliku da prikupe svaki otkos što im je jako bitno za zimsku ishranu. Uvijek težimo da postignemo što pozitivniji hranidbeni bilans sa što manje inputa, ali taj pozitivni bilans treba da ide u što veću produkciju mlijeka, a nikako za kompenzovanje nedostataka u drugim tehnološkim segmentima proizvodnje", kaže i ističe da glavni preduslov za uspješnu proivodnju je dobar zdravstveni status farme i dobro zdravstveno stanje svake jedinke.

Sagovornica kaže da ishrana samo silažom, zbog njene karakteristike kiselosti, može da izazove razne metaboličke probleme i smanjenu proizvodnju mlijeka, stoga je dopuna kvalitetnim sijenom izrazito poželjna. Tradicionalno, najbolja je dopuna u vidu lucerkinog sijena, ili kabasta krma, slama grahorica ili kukuruzovina.

Šta utiče na reproduktivni poremećaj kod krava?

Kako god od kvaliteta hraniva zavisit će ne samo učinak mesa i mlijeka već i zdravstveno stanje životinja. Opet obrnuto od cijene inputa proizvodnje i cijene proizvoda zavisit će i buduća organizacija posla.