Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Samo jedna isplata
  • 19.01.2023. 13:30

Promašeni natječaj za zaštitu od vuka mogao bi se ponoviti - već četvrti put

Sredstva za zaštitu stoke od napada zvijeri neće biti iskorištena niti mogu ispuniti cilj, smatraju stočari. Pregledali smo komentare s e-savjetovanja – hoće li ijedan biti prihvaćen?

Foto: Depositphotos/hecke06
  • 1.635
  • 146
  • 0

U ovom programskom razdoblju, nakon tri natječaja, samo je jednom poljoprivredniku isplaćen novac za nabavu električne ograde za zaštitu od divljih zvijeri.

Ministarstvo poljoprivrede sada ponovo raspisuje natječaj za operaciju 4.4.1. "Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša", kolokvijalno nazvanu zaštita od divljih zvijeri, ali očekivani učinak opet bi mogao izostati jer oni koji pišu pravila ne poznaju situaciju na terenu. 

Na tu mjeru stočari gledaju kao način da im se kompenziraju štete nastale od napada divljih zvijeri, jer su iznosi naknada koje isplaćuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja daleko ispod realnih cijena.

"Mi uspijemo dokazati najviše 20 posto realnih šteta, odnosno doslovno samo kada uspijemo lešinu, u mom slučaju teleta, iščupati iz vučjih usta. Trpimo štete, a država nema odgovor", kaže Mladen Kušeković, stočar s farmom u Lici.

Smatra da bi se cijela priča oko dodjele sredstava za zaštitu od zvijeri trebala usmjeriti na izgradnju nastambi za sklanjanje stoke.

Međutim, prema Zakonu o šumama, na temelju ugovora o zakupu zemljišta za pašarenje, nije moguća izgradnja namijenjenih sklanjanju stoke i zaštiti od napada divljih zvjeri, tako da sve do izmjena zakona ili pravilnika, koje su nedavno obećane da će se napraviti, kaže Kušeković, nije moguća izgradnja na tim površinama.

Ograde kakve su propisane nisu izvedive i ne štite od vuka

Nabavka električnih pastira kako je opisana u prijedlogu natječaja i njihovo postavljanje u praksi nije moguće, nastavlja on. Na taj način je moguće ograditi neku manju površinu, dvorište od nekoliko stotina kvadrata za čuvanje gusaka i pataka, a ne više desetaka ili stotina hektara na područjima koja su vrlo surova (pa su ih i vukovi iz tog razloga izabrali za staništa).

Električni pastir je uređaj na koji se spaja određena metraža ili kilometraža vodiča za električnu energiju te prihvata za te iste vodiče. Znači, sastoji se od minimalno ta 3 dijela, pojašnjava vlasnik farme Natura beef, koji kaže da nigdje u Europi nije vidio da je ograda viša od jednog metra.

"Goveda nikada neće preskočiti metar ograde (čak i kada nije pod naponom), ako imaju dovoljno hrane za ispašu na tim površinama i ako nisu životno ugrožena od napada divljih zvijeri od čijeg ulaska u taj prostor bi ih električni pastir trebao štititi", kazao je Kušeković.

Da izrada ograda za zaštitu od velikih zvijeri u obliku kako je propisana nije izvediva za poljoprivrednike i nije zaštita od vuka, smatra još jedan stočar, Željko Mihelić. On navodi da se najveće štete od vuka događaju na području Gorskog kotara, Like i Dalmatinske zagore zbog konfiguracije terena i krškog reljefa punog neravnina, pa je nemoguće napraviti ogradu tako da najniža žica bude na 20 ili 30 cm od tla.

Krave i telad na otvorenoj ispaši u Lici (Foto: L. Hrenković)

Da bi se to postiglo bilo bi potrebno građevinskim strojevima poravnati teren u širini najmanje jednog metra, pri čemu bi se poravnale neravnine, depresije nasule materijalom, a uzvisine poravnale.

Takav zahvat bi bio prije svega užasno skup, a za tako nešto nisu predviđena sredstva u natječaju, komentirao je Željko Mihelić na e-savjetovanju te istaknuo da su jedinice lokalne samouprave u načelu protiv bilo kakvih ograda jer se uz lovce i vatrogasci snažno protive ograđivanju poljoprivrednih površina.

Isto mišljenje dijeli i Damir Sorić, koji je napisao da šest žica postavljenih na udaljenosti od 20 cm kao obrana od vuka i medvjeda neće biti funkcionalna. Ogradu bi za vrijeme lova rušile srne, jeleni i divlje svinje bježeći od pasa goniča u pogonskom lovu.

Električna ograda u obliku gitare sa šest žica, kada bi ju na takvim velikom područjima i bilo moguće postaviti, za posljedicu bi imalo sprečavanje migracija svih životinja osim tih lukavih predatora od kojih je vuk daleko iznad svih, kaže Kušeković.

"Količina divljih svinja u prirodi je tolika da kretanje njihovih krda, posebno kada su natjerana u bijeg od tih istih predatora, jamči da bi svaka od tako postavljenih ograda unutar 24 sata od postavljanja imale nebrojeni broj rupa za nesmetani ulazak i izlazak vukova", rekao je vlasnik farme Natura beef.

Stoga Kušeković predlaže sufinanciranje opreme za ograđivanje pašnjaka električnim pastirima kao stalnu mjeru otvorenu tijekom cijele godine, pa da svatko može tijekom godine nabaviti određeni broj električnih pastira i ostale potrebne opreme, sukladno površini zemljišta upisanoj u ARKOD i broju uvjetnih grla.

Trebaju nam torovi otvorenog tipa

Potrebno je uvrstiti mogućnost sufinanciranja torova otvorenog tipa, odnosno trajnih ograda gdje bi se stoka mogla sakupljati uz već postojeće izgrađene objekte ili na površinama koje se nalaze bliže naseljima uz pojilišta i slične objekte gdje stoka već sama ima naviku dolaska i boravka na otvorenom prostoru, smatra Kušeković.

U najboljoj varijanti se radi o čeličnim pocinčanim stupovima koji se postavljaju na udaljenosti od 5 metara između kojih se montiraju pocinčani cijevni paneli s po 5 vodoravnih cijevi. Cijena s montažom iznosi oko 250 eura po dužnom metru, navodi on.

Sukladno broju uvjetnih grla moguće je i odrediti maksimalne površine za ograđivanje na način da se po uvjetnom grlu odredi maksimalna površina za ograđivanje u iznosu od 50 m2, a po tome se onda izračuna i potrebna metraža ograde.

"Takvi prostori bi stočarima u velikoj mjeri olakšali svakodnevno manipuliranje sa stokom i u velikoj mjeri bi odbile i moguće napade vukova jer vukovi izbjegavaju prostore i vrijeme kada čovjek obavlja određene aktivnosti", rekao je Kušeković.

Takva vrsta torova nije predviđena natječajem, kao ni mobilni torovi koji nisu prihvatljivi trošak jer o tome oni koji pišu pravilnike ništa ne znaju, smatra Ljubica Šolić, konzultantica za poljoprivredne fondove koja živi na Baniji.

Svjedoci smo također da je u prirodi došlo do značajnih klimatskih promjena i vukovi će u svakom slučaju prije pribjeći nabavci hrane u prirodi loveći ostalu manju divljač čija se pak populacija, zbog iznimno blagih zima, ne smanjuje u tolikoj mjeri kao i ranije. To pak za logičnu posljedicu ima i povećanje populacije vuka, što nažalost naši zaštitari prirode još uvijek nisu zamijetili, upozorio je vlasnik farme Natura beef.

Nemamo Nicole Kidman s ekipom na konjima

Nadalje, u uvjetima za izgradnju objekata stoji da se objekt treba sastojati od tri puna zida. Kušeković smatra da su se tu malo pobrkale stvari prepisane iz Pravilnika o jednostavnim građevinama, gdje piše da nastambe za sklanjanje stoke smiju biti zatvorene s maksimalno tri strane, a ne da moraju biti, obzirom da oni smatraju da ukoliko su sve 4 strane zatvorene onda se smatra da je to zatvoreni objekt.

Drugim riječima, u slučaju da pojedini stočari i mogu organizirati svakodnevno povlačenje stoke s pašnjaka u tu vrstu nastambi, što je moguće samo u sektoru ovčarstva i kozarstva, to ne znači da objekt nužno mora biti zatvoren s tri puna zida.

Farma Natura beef u Udbini

Koji je razlog da cijeli objekt ne bude ograđen žičanom mrežom potrebne visine, kliznim vratima koja je nakon smještaja stoke u objekt moguće u potpunoosti zatvoriti? Također se postavlja pitanje zbog čega i ta četvrta strana mora biti zatvorena armaturnom mrežom visine 2.30 metara koja mora biti učvršćena ili ukopana u podlogu, što znači da ju nije moguće otvarati.

"Moje pitanje je hoće li će se stoka ubacivati u takav objekt preko krova? U slučaju goveda tvrdim da i uobičajeni cjevni paneli visine cca 160 cm kojima se inače zatvaraju takvi objekti u potpunosti štite od mogućega ulaska vuka u takav prostor", rekao je Mladen.

Možda je moguće da u slučaju ovaca ili ostalih manjih životinja dođe do takve situacije, ali u slučaju goveda zasigurno ne.

Također je pretpostavka da su takvi objekti okruženi nekom vrstom obora kako bi se životinje mogle sakupiti i ubaciti u takav prostor, što je opet u slučaju s ovcama i kozama moguće jer one idu za svojim pastirom, dok u slučaju goveda ne postoji drugi način nego sabiranja i tjeranja krava i teladi u takve objekte.

Zato Kušeković smatra da ne postoji način da neki stočar koji ima stado od 30 krava, 15 teladi i nešto junadi - svaku večer s pašnjaka od minimalno 50 hektara tu stoku sakupi i utjera ih u takav prostor... i to tamo negdje u benkovačkom zaleđu. Za takve manipulacije je potrebno imati najmanje pet radnika sa svom pripadajućom opremom da bi bili mobilni na tim površinama, a cijelu akciju treba započeti puno prije mraka jer se kasnije više ne vidi.

"Ne zbog vuka, on dobro vidi i po mraku već radi stočara. U slučaju kada imate farmu sa 600 goveda raspoređenih na sedam odvojenih pašnjaka, za takvu akciju je potrebno imati svaki dan Nicole Kidman s cijelom ekipom na konjima, kao u filmu Australija“, našalio se Kušeković.

Iznos potpore isti unatoč inflaciji

Još jedan od problema u potencijalom natječaju na koje upozoravaju poljoprivrednici su predviđeni iznosi potpora, koji su ostali isti kao i na prethodnom prije dvije godine, unatoč poskupljenjima i galopirajućoj inflaciji.

"Poljoprivrednici koji su dobili novce na prethodnom natječaju su stali s radovima jer je građevinski materijal poskupio za 60 posto. Treba povećati iznos potpore“, komentirala je Ljubica Šolić, konzultantica za EU fondove.

"Cijene ste ostavile identičnima kao i na prethodnome natječaju, koji sam ja osobno dobila i na kraju kada smo potpisali ugovor, izvođač radova nastambe mi je poslao duplo višu ponudu tako da mi je taj projekt neprovediv“, napisala je vlasnica OPG-a Pavichland u komentaru na e-savjetovanju.

Što se tiče predloženih najviših iznosa potpora po metru kvadratnom, Kušeković navodi da se situacija u zadnje dvije godine drastično promijenila po pitanju troškova građenja. Teško je razlučiti o kakvoj se vrsti građevine radi, kaže on, odnosno koji dio te građevine povlači sa sobom veći dio troškova, jer svaka od njih mora imati betonsku komponentu u vidu temelja ili temeljne ploče, zatim nosive i krovne konstrukcije koje mogu biti od različitih materijala ili kombinacije istih.

Odobreno je sedam projekata za nabavu električnih pastira ili ograda (Foto: Depositphotos/ Vitezslav_Vylicil)

"Ne vidim razloga da drveno-betonska nastamba mora biti bitno jeftinija, već predlažem da se sve tri razine cijena stave u prosjek te da potpora iznosi za sve isto, odnosno 160 eura po metru kvadratnom", predlaže Kušeković.

Udruga Biom smatra da e-savjetovanje za ovaj natječaj nije bilo u skladu sa Smjernicama za primjenu kodeksa savjetovanja, jer se provelo tijekom božićnih blagdana, te da je velika šteta učinjena što je ova podmjera u prethodnom razdoblju bila slabo raspoloživa korisnicima (zbog loše provedbe natječaja je bio otkazivan više puta). Smanjivanjem mogućnosti sudjelovanja javnosti dodatno se sprečava kvalitetno sudjelovanje svih zainteresiranih, a i time mogućnost podizanja kvalitete natječaja na temelju savjeta javnosti, komentirali su iz ove udruge.

Samo jedan korisnik mjere

Za operaciju 4.4.1., odnosno za zaštitu od divljih zvijeri, natječaj je u ovom programskom razdoblju raspisan tri puta. Prva dva natječaja iz 2019. i 2020. godine neslavno su propala, oba su poništena.

Treći je produljen do ožujka 2021. godine, ali rezultati su izostali, odobreno je sedam projekata za nabavu električnih pastira ili ograda u vrijednosti od 1,97 milijuna kuna. Tek jednom poljoprivredniku je novac isplaćen i to 168 tisuća kuna. 

Savjetovanje s javnošću za četvrti natječaj je završilo 9. siječnja 2023. godine. Hoće li barem neke komentare i prijedloge s terena Ministarstvo poljoprivrede prihvatiti ili će i ovaj put isključiti većinu potreba poljoprivrednika, ostaje nam za vidjeti.

"Novi natječaj je potreban, ali uvjete treba prilagoditi stvarnim ljudima i uzeti u obzir cijene gradnje i materijala" zaključila je Ljubica Šolić i predložila nadležnima da ne  traže istu dokumentaciju za električnu ogradu i za nastambu, te da za ogradu koja je privremenog karaktera, ne zahtijevaju mišljenje ureda za prostorno uređenje.


Tagovi

Zaštita od vuka Operacija 4.4.1. Elekrični pastiri Mladen Kušeković Ljubica Šolić Željko Mihelić Damir Sorić OPG Pavichland Torovi otvorenog tipa Električne ograde Udruga Biom Ministarstvo poljoprivrede


Autorica

Leticija Hrenković

Više [+]

Magistra politologije s dugogodišnjim iskustvom rada u institucijama državne i javne uprave vezanim za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]