Reciklirano mlijeko - medijska podvala ili stvarna opasnost?

Iako mjerodavni poručuju da na hrvatskom tržištu nema recikliranog mlijeka, u posljednje vrijeme svako malo, kao prošlog tjedna u srbijanskim medijima, pojavljuju napisi da se mlijeko kojem je istekao rok trajanja ponovno prerađuje i stavlja na tržište.

Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kazao je za Vjesnik da se sličan neistinit napis pojavio i u Sloveniji uoči ove turističke sezone, kad i potrošnja mlijeka raste. Dodaje da se prvi napis o recikliranom mlijeku, koje se navodno vraća u mljekare iz trgovačkih lanaca i ponovo prerađuje, pojavio još lani u Italiji. Navodi pritom da takva mogućnost ponovne prerade mlijeka ne postoji.

Potvrdio nam je to i Petar Čobanković, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koji kaže da suvremena prerađivačka industrija mlijeka, a Hrvatska ima 84 posto mlijeka EU-kvalitete, ne poznaje mogućnost vraćanja starog mlijeka u ponovnu preradu. Radi se, kaže Čobanković, o sljedivosti proizvoda od mliječne farme do stola, što znači da nema mogućnosti da se staro mlijeko ponovo prerađuje.

Inače, Hrvatska je lani dosegnula samodostatnost u proizvodnji mlijeka koje za tržište proizvodi 26.000 mliječnih farmi. No, to je dvostruko manje nego prije uvođenja novih higijenskih standarda kojima mnogi nisu uspjeli udovoljiti. Smanjivanju tih brojeva pridonosi i sve niža otkupna cijena mlijeka. No, bilo je pokušaja proizvođača određenih prehrambenih proizvoda, na primjer kruha, da trgovci sudjeluju u troškovima zbrinjavanja staroga kruha, kojeg se dnevno ne proda oko 20 posto, što trgovci nisu prihvatili. Neprodani kruh i pecivo mali trgovci sad uglavnom dijele na kraju radnog vremena, a veliki ga trgovački centri prešaju s kartonom i bacaju jer humanitarne udruge traže da ga oni i dostave na njihovu adresu.

Inače, istodobno sa srbijanskim napisima o recikliranom mlijeku i na domaćem i na tržištima regije, u Srbiji je došlo do velike nestašice mlijeka. Iako mjerodavni u Srbiji tvrde da recikliranog mlijeka tamo nema jer ne postoji linija za pasterizaciju na temperaturi od 190 Celzijevih stupnjeva, informacija da se u zemljama u regiji u prodaju vraća reciklirano mlijeko isteklog roka upotrebe šokirala je javnost.

Dodatnu zabunu među kupce unijeli su i napisi da brojevi na dnu tetrapaka ukazuju na to koliko je puta mlijeko reciklirano. Iz srbijanske veterinarske inspekcije je objašnjeno da oni služe za identifikaciju pakiranja u tijeku proizvodnje ambalažnog materijala. Uglavnom, iz srbijanskog ministarstva poljoprivrede i trgovine kažu da tamošnji potrošači, ali i oni u regiji, mogu biti mirni. Ističu da nitko u Srbiji, koja više ne izvozi mlijeko jer ga nema dovoljno ni za svoje potrebe, nema tehničkih uvjeta za takav postupak.

Pojava lažnih napisa o prehrambenim proizvodima ne događa se zbog sezone kiselih krastavaca, nego ih najčešće plasira konkurencija koja tako želi osvojiti tržište.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ