Sabljić: Na ovoj plodnoj zemlji sve može uspjevati

Brdo i polje u selu Blaževići je itekako aktivno po pitanju poljoprivrede i stočarstva stoga nije čudo što smo ga opet posjetili. Ovaj put domaćin nam je Stjepan Sabljić - Ćipa koji je odlučio učiniti korak više i ne bazirati se samo na OPG u pčelarstvu već će se okušati i u stočarstvu. Skoro je došla do kraja gradnja štale površine 55 kvadratnih metara u kojima će, ograđene jedne od drugih, prebivati ovce i koze.

"Otkad znam za sebe, od najranijeg djetinjstva imali smo ovce. Do nekih 17, 18, kako kada, ali uvijek smo ih imali. I krave, konja, ali njih smo maknuli. A ovce, svinje i naravno kokoši, uvijek su tu", govori nam domaćin dok obilazimo novu štalu do koje dolazimo novosagrađenim poravnatim brdskim putem.

Odlaska sa rodne zemlje - nema

Nedaleko od štale je 15 duluma ograđenog brdskog raslinja i šume, a Ćipa je sve sam ogradio. "Dva brata imaju druge poslove i obveze. Ali ja sam pomalo, već 15 godina to traje, ograđivao, prosjecao, ručno svaku željeznu šipku ukucao pola metra u zemlju i sproveo žicu i pastira, ništa neće van ni unutra, a unutra je ostavljena mladica da raste nova šuma. Tu će zajedno pasti ovce i koze. Tilovina, grabovina, dubovina, jasenovina... sav list koji je opao i koji opadne će pokupiti i kada krenem poljem, na brdu vidim razliku koliko su popasle i počistile", priča nam i odaje dojam nekoga tko sve ovo radi da bi na svojoj grudi ostao i opstao.

Stoga to i potvrđuje: "Tako je! Uvijek sam bio razmišljanja da, ako krenem odavde u svijet bez povratne karte, bolje da me nema, da odmah doživim nesreću. Ne daj Bože teže bolesti i potrebe takve vrste, ali u barem malo normalnim okolnostima, govora o odlasku nema".

Uspješan i u pčelarstvu

Ovaj poljoprivredni proizvođač krenuo je sa pčelama 2006. godine i to sa dvije košnice. Imao je mentora u prijatelji i kolegi, pčelaru Srećku Bobanu koji ga je izvrsno podučio poslu. Danas ima sedamdesetak košnica, prijavljen OPG i dobiva poticaj od županije, a od prije dvije godine i od Federacije. Ipak, pčele i med postale su nepredvidljive ili možda preosjetljive na prirodne podražaje, ljudski utjecaj ili nešto treće. Ova godina je dokaz tomu jer je bila lošija za pčelarstvo.

Stoga se upustio u obimniji posao sa stočarstvom, odnosno, proširio davnu obiteljsku tradiciju. Nabavio je i bursku kozu, mesnatiju rasu koze koja nije za mlijeko već za meso. Također i rusku ovcu romanov koja je poznata po većoj plodnosti. U polju sije ječam i kukuruz, sadi više krumpira nego je obiteljska potreba, a kupi i sijeno za zimnicu.

I dok obilazimo gospodarstvo našega sugovornika, srećemo mladi vinograd koji je također na početku jer će Ćipa saditi još vinove loze, nailazimo i na uistinu impresivnu raštiku koja je takva jer je zemlja obogaćena prirodnim gnojivom, ali smo došli i do stabla mandarine, presađenog u zemlju koje je ove godine dalo prvi plod.

Možda dokaz da se zbog rada i od rada ne treba bojati za budućnost, opstanak i ostanak.