Samo lani vukovi su u Hrvatskoj usmrtili 2.346 domaćih životinja

Nakon stoljeća intenzivnog lova velikih zvijeri poput smeđeg medvjeda, euroazijskoga risa te vuka, izmijenjena je zakonska regulativa kojom su te zvijeri zaštićene i njihov je broj prestao opadati, a u nekim dijelovima Europe je i u porastu. 

Prema podatcima Europskog parlamenta koje je pripremila Katryn Sedy iz Austrijske agencije za okoliš, ukupan broj vukova (Canis lupus) u Europi veći je od 10.000 te najveći udio zauzima karpatska populacija, zatim dinaridsko-balkanska (više od 3.000 vukova) koju slijedi baltička s više od 1.000 jedinki dok su ostale populacije manjega raspona, navodi se u priopćenju Ureda europarlamentarke Marijane Petir. 

Broj vukova i dalje ispod ciljanog minimuma

Naime, o stanju vukova na području Europske unije raspravljala je delegacija odbora za Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta u francuskom gradu Chambéryu, u kojoj je sudjelovala i hrvatska zastupnica M. Petir. U dvodnevnom posjetu francuskim Alpama, predstavnici središnjih i regionalnih vlasti, udruženja poljoprivrednika i stočara te nevladine organizacije predstavile su zastupnicima Nacionalni plan upravljanja vukom, ali i istaknuli probleme s kojima se suočavaju jer im vukovi čine znatnu štetu ne samo na životinjama, već i u turizmu te u svakodnevnom životu. 

Napadi vukova najčešći kod promjene vremena: Frani Pavloviću uskočili u pritorak i zaklali tri ovce!

U Francuskoj je pod određenim uvjetima odstrel vuka dozvoljen, posebice ako vuk uđe na poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo. U Republici Hrvatskoj (kao i u većem dijelu EU) vuk se nalazi na popisu strogo zaštićenih vrsta. Zakon o zaštiti prirode u svom članku 153. zabranjuje namjerno hvatanje ili ubijanje strogo zaštićenih životinja iz prirode, dakle i vuka. Vukovi u Hrvatskoj obitavaju na području Gorskog kotara, Like, Banovine i Dalmacije, a najviše napada na domaće životinje događa se u četiri županije – Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. U Ministarstvu zaštite okoliša i energetike napominju kako je Republika Hrvatska dužna pratiti stanje populacije vuka, a za to je zadužena Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP).

HAOP je, navode dalje, utvrdio da se trend procijenjene brojnosti vuka stalno smanjivao u posljednjih šest godina, a brojčano je ispod ciljanog minimuma od 200 jedinki, koji je kao takav postavljen Planom upravljanja vukom u Republici Hrvatskoj. Brojnost održive populacije vuka u rasponu od 200 do 220 jedinki, ujedno je i brojnost s kojom je Republika Hrvatska tijekom 2013. godine ušla u članstvo Europske unije te se obvezala održavati ju. 

"Prema podatcima nadležnoga ministarstva koji su mi dostavljeni, prošle je godine u Hrvatskoj zabilježeno 1.360 napada vuka na domaće životinje pri čemu je broj usmrćenih životinja iznosio 2.346. I dok naknade za prouzročenu štetu zbog napada vukova u Francuskoj iznose 3,6 milijuna eura, a kada se tome pridodaju mjere prevencije, iznos se penje na vrtoglavih 30 milijuna eura, u Hrvatskoj se naknade obračunavaju na temelju Pravilnika o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta koji je stupio na snagu prošle godine te su primjerice u 2016. iznosile 1,6 milijuna kuna“, kazala je Petir s čime su naši stočari opravdano nezadovoljni.

Niska obeštećenja za usmrćenu stoku 

Naglasila je kako su Francuzi iskazali nezadovoljstvo s 30 milijuna eura koje se izdvaja za prevenciju i odštetu za napade 360 vukova koji usmrte oko 12 tisuća domaćih životinja. "U usporedbi s obeštećenjima u Hrvatskoj, izdvajanja u Francuskoj su iznimno visoka jer u Hrvatskoj primjerice 200 vukova usmrti 2.346 životinja za što je isplaćeno oko 220 tisuća eura“, rekla je Petir. 

Petir je napomenula kako su se zastupnici prilikom razgovora sa stočarima u francuskim Alpama složili kako se iznosi naknada moraju ujednačiti u državama članicama, ali i da je potrebno tražiti bolja rješenja kako bi se uspostavila ravnoteža između očuvanja vuka i bavljenja poljoprivredom (stočarstvom) i turizmom. S tim su problemom upoznali i povjerenika za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenu Vella te su pozvali Europsku komisiju na hitno poduzimanje mjera, zaključuje se u priopćenju.