Slijedi oporavak europskog mljekarstva?

Europska komisija najavila je paket pomoći ugroženim poljoprivrednicima vrijedan 500 milijuna eura, od čega će najveći dio dobiti mliječni sektor.

Tako će primjerice najviše sredstava dobiti njemački farmeri, gotovo 69 milijuna eura od sveukupnih 500 milijuna. Slijede ih francuski mljekari sa 62 milijuna eura, dok će engleski farmeri dobiti iznos od 26 milijuna eura. Blizu su Nizozemska, Poljska i Italija te Španjolska. Hrvatska će dobiti sveukupno 1,8 milijuna eura.

Svih 28 zemalja članica će primiti pomoć u vrijednosti od 420 milijuna eura koji će se uložiti u mliječni i mesni sektor, dok će se korisnicima dopustiti fleksibilnost u primjeni i ulaganju novca. Ostatak će služiti kao potpora za privatno skladištenje mlijeka i svinjskog mesa te ranija direktna plaćanja.

Ranija isplata potpora do 16. listopada

Evo i koje konkretne mjere očekuju farmere. Najznačajniji dio paketa će biti osiguran svim zemljama članicama omotnicama koje će pomoći mliječni sektor. Zemlje članice od 16. listopada mogu dobiti 50% isplate potpora. Inače je najraniji datum isplate 1. prosinca. Komisija će predložiti povećanje od 70% isplate umjesto dosadašnjih 50%.

Agencija za plaćanja (APPRRR) priprema avansnu isplatu predujma izravnih plaćanja za 2015. godinu.

Agencija za plaćanja (APPRRR) priprema isplatu predujma izravnih plaćanja za 2015. godinu i to EU dijela potpore. Dakle, nije riječ o dodatnoj isplati za 2014. godinu već o avansnoj isplati za 2015. godinu. Više informacija o iznosima i vrstama potpore koje će se isplatiti u tekućoj godini imat ćemo krajem ovog mjeseca.

Financijski instrumenti za lakše poslovanje na tržištu

Zemlje članice će ranije dobiti isplate vezane za držanje životinja kroz ruralni razvoj (agrookoliš, organska poljoprivreda, područja koja su prirodno ograničena, dobrobit životinja) tako što 75% isplate mogu dobiti od 16. listopada. Komisija će predložiti povećanje ovog iznosa na 85%. Europska komisija usko surađuje s Europskom investicijskom bankom (EIB) vezano za opcije uspostavljanja financijskih instrumenata za otplate povezane sa tržišnim cijenama.

Zemlje članice imaju opciju uključivanja alata stabilizacije prihoda u svojim Programima ruralnog razvoja. Samo ih je nekoliko uključilo ovu mogućnost, no moglo bi ih se uključiti još kroz iduću modifikaciju Programa.

Stimulacija potražnje i smanjenje opskrbe

Nestabilnost tržišta riješiti stimulacijom potražnje i smanjenjem opskrbe!

Kako bi se smanjio pritisak na tržište, Komisija je produžila mogućnost privatnog skladištenja i perioda javne intervencije za maslac i obrano mlijeko u prahu do sljedeće godine. Komisija već radi na naprednoj shemi za osiguravanje tržišta na višoj razini, kao i načinima za osiguravanje uskladištenja proizvoda kroz određeno vrijeme.

Komisija će povećati budžet za promociju u 2016. u dodatku već obvezanih 81 milijuna eura (do 200 mlijuna eura do 2019.). Jedan određeni dio povećanog budžeta bit će rezerviran za mliječni i svinjski sektor. Komisija će održavati seriju informativnih radionica o novim pravilima promocije. Postoji velik broj alata koji mogu biti mobilizirani na nacionalnoj razini. Zemlje članice imaju mogućnost osiguravanja nacionalnih fondova.

Rješavanje izazova opskrbnog lanca

Kako bi pomogli opskrbni lanac, osnovat će se skupina koja će se fokusirati na jasno definirane probleme. Krediti za poljoprivrednike, financijski instrumenti rizika, tržište budućnosnica za poljoprivredne proizvode. Procjena Mliječnog paketa i mudrija upotreba određenih mjera su prioritet. Kako je teklo sklapanje kolektivnih ugovora, je li urodilo plodom ohrabrivanje proizvođačkih organizacija? U nekim regijama baš i ne.

Poticanje razmjene iskustava svakako je jedan dio dobre trgovačke prakse.

Riješiti se trgovinskih barijera

Za bolju transparentnost tržišta, Komisija će nastaviti ojačavati nadzor tržišta mlijeka. Danas se 30 tisuća ljudi već konzultira na Milk Market Observatory stranicama, a nastojat će se i učiniti ih bazom tržišnih informacija. EU je naporno radila i na slobodnim trgovinskim ugovorima (Balkan, Cariforum, Zemlje srednje Amerike, Južna Koreja, Maroko, Peru, Kolumbija, Moldavija, Gruzija, Ukrajina), a nedavno su na popis došli i Kanada i Vijetnam. Pregovara se i sa SAD-om i Japanom.

Komisija radi na rješavanju brojnih sanitarnih, fitosanitarnih i tehničkih trgovinskih barijera s trećim zemljama. U 2014., specifične trgovinske barijere za mliječne proizvode riješene su u Čileu, Kini, Japanu i Južnoj Koreji, ali se otvara i prema trećim zemljama.

Foto: depositphotos.com, jenoche