Stočari protiv novog preventivnog cijepljenja!

Stočari su protiv novog preventivnog cijepljenja! To im je, kažu, u ionako teškim uvjetima proizvodnje i poslovanja novi veliki udarac od kojeg se teško oporavljaju.

Istina, država je reagirala, isplatila im je dio štete nastale zbog gubitaka mlijeka, ali to je, kako kažu, kap u moru koja im ne može puno pomoći. Zbog toga su članovi Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije i Udruge OPG-a Život organizirali zajednički sastanak, a nakon toga i konferenciju za novinare na kojoj su upozorili na probleme koji ih muče.

Drastičan pad proizvodnje mlijeka, ugibanje krava i problemi s plodnosti, kažu, samo su neke od posljedice preventivnog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože kod goveda. U katastrofalnoj situaciji za hrvatsko mljekarstvo to je, tvrde, još jedan udarac s kojim se stočari moraju nositi. Proizvođači mlijeka kažu da je zbog cijepljenja protiv spomenute bolesti koja se pojavila u susjednoj Srbiji, samo proizvodnja mlijeka pala i do 25%.

Odšteta od 114 kuna po kravi

Ivan Klasnić, proizvođač mlijeka iz Slavonskog Kobaša i predsednik Udruge proizvođača mlijeka Brodsko-posavske županije, kaže da su proizvođači razočarani, zapravo i ogorčeni na iznose koje im je država isplatila na ime štete u smanjenju proizvodnje mlijeka od posljedica cijepljenja na bolest kvrgave kože.

"Isplaćeno nam je nekih 19 milijuna kuna, kao obeštećenje zbog gubitka u padu proizvodnje. Međutim, taj novac koji smo doboili je jednostavno nevrijedan za spominjati. To po kravi negdje ispada po 114 kuna".

Zbog negativnih iskustava sa prvim cijepljenjem proizvođači mlijeka sada pušu i na hladno, strah ih je što će im donijeti novo cijepljenje koje će, prema najavama, početi u ponedjeljak, 8. svibnja. Na presici u Slavonskom Brodu najavili su da neće dopustiti to cijepljenje unatoč visokim kaznama koje se kreću od 5 do 10 tisuća kuna, sve dok se ne dokažu njihove sumnje o štetnosti cjepiva i njegovim posljedicama: manjak mlijeka, gubitak ploda steonih krava i junica, ugibanje odraslih goveda.

"Nakon prvog cijepljenja dogodio se niz štetnih nuspojava. Problem je što prije cijepljenja mi stočari nismo informirani koje su moguće posljedice. Nitko nas na to nije upozorio. Na mome gospodarstvu na kojemu trenutačno imam 21 muznu kravu i 10 junica, mliječnost je pala za 30 %, imao sam dva uginuća muznih krava, a uoči cijepljenja poručivano nam je da nuspojava nema. Došla je Agroproteinka po lešine, no nikada nisam dobio nikakav nalaz da bih točno znao uzroke uginuća. Od 18 junica koje su bile pripuštene i oplođene, otelilo ih se samo sedam, a očekujemo još jedno teljenje. Ostalih 10 je pobacilo. Kako da nakon svega stoku ponovno dam na cijepljenje, koje počinje sada u svibnju, u mjesecu kada je najbolja ispaša, najbolja hrana?", pita se Klasnić.

Više im se isplati platiti kazne

Dodaje da štetu od posljedica prošlogodišnjeg cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože na svom gospodarstvu procjenjuje na oko 140.000 tisuće, a ovih dana dobio je naknadu u iznosu 2.990 kuna.

"Unatoč visokim kaznama, ja svoje krave neću cijepiti. Više mi se isplati platiti kaznu do 10 tisuća kuna, nego pretrpjeti novu veliku štetu", odlučan je Ivan Klasnić, napominjući da Mađarska i Rumunjska, također članice Europske unije nisu provele cijepljenje protiv bolesti kvrgave kože, iako graniče sa Republikom Srbijom u kojoj se bolest pojavila.

O velikoj šteti od preventivnog cijepljenja protiv bolesti kvrgave kože na vlastitom gospodarstvu, gdje su mu uginule 4 muzne krave, padu proizvodnje za 20-ak posto, bilo je i pobačaja, ali i na gospodarstvima drugih proizvođača, govorio je i Antun Laslo, predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske Život izražavajući veliko nezadovoljstvo što ih mjerodavni nisu na vrijeme upozorili na moguće štetne posljedice.

Kasne isplate zbog krize u Agrokoru

Govoreći o obaveznom članstvu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, Laslo se u ime Udruge Život zauzeo da članstvo u toj instituciji ne mora biti obvezno.

"To bi trebao biti odabir svakog posebno, pa ako HPK bude dobro radila, u interesu poljoprivrednika i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i tvrtki, imat će i veće članstvo", kaže Laslo. Najavio je i sastanak sa beljskim mljekarima u Belom Manastiru na kojemu će se izabrati i nekoliko predstavnika koji bi izravno kontaktirali sa Antom Ramljakom, posebnim povjerenikom za Agrokor. Upozorava da nakon zbivanja u tom koncernu, u sklopu kojeg posluje i Mljekara Belje, dva mjeseca kasne isplate proizvođačima mlijeka što ih dovodi u sve nezavidniji položaj.

Đuro Japarić, član Udruge život govorio je o poljoprivrednom zemljištu. Istaknuo je da se poljoprivrednici godinama bore za pravičniji raspored poljoprivrednog zemljišta i izrazio sumnju da će novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu nešto bitnije izmijeniti.