Stočarstvo vrlo važan dio poljoprivrede i gospodarstva

Danas se puno govori o privredno-ekonomskoj krizi, proračunskom deficitu i oporavku gospodarstva, te traže rješenja za izlazak prvenstveno iz ekonomsko-financijske krize. S jedne strane imamo situaciju da gospodarstvo koje sve manje proizvodi slabo puni državni proračun, a s druge strane imamo situaciju odljeva novca za uvoz proizvoda koje bismo sami mogli proizvesti.

U stočarstvu u proizvodnji mesa, a i mliječnih proizvoda, umjesto da izvozimo i ostvarujemo priliv novca, mi iz godine u godinu sve više uvozimo; rasplodne stoke, žive stoke za klanje i tov, mesa, te mlijeka i mliječnih proizvoda. Kako to promijeniti? U svijetu se niti jedan proizvod baš ne može proizvesti za „badava“ - bez troškova i nečije zarade, da bi bio „najkonkurentniji“, te još bez transportnih i manipulativnih troškova uvoza. Nacionalna proizvodnja je ipak najjeftinija i najkonkurentnija.
Svuda u svijetu obim proizvodnje i kvaliteta proizvoda, čine neki proizvod konkurentnim. U svim granama proizvodne privrede, pa tako i u stočarstvu nužno je povećavati obim proizvodnje, kvalitetu proizvoda, te suvremenom organizacijom i tehnologijom maksimalno povećati produktivnost i profitabilnost proizvoda.
Što karakterizira krizu u proizvodno gospodarskoj grani? Svakako smanjivanje broja mogućih proizvodnih pogona - OPG-a, te smanjivanje broja proizvodnih jedinica, krava, ovaca i koza. Sve bi bilo dobro da se uz smanjivanje proizvodnih pogona barem zadrži broj proizvodnih jedinica, uz povećanje proizvodnje po proizvodnoj jedinici.
Ako u govedarstvu imamo smanjivanje pogona i zaposlenosti, u kojoj grani stočarstva je u Hrvatskoj moguće znatno povećati broj proizvodnih pogona i otvoriti znatan broj radnih mjesta? Pa svakako u ovčarstvu i kozarstvu. Za ovčjim i kozjim sirevima vlada potražnja na europskom i svjetskom tržištu.
Ove dvije grane stočarstva ne zahtijevaju velika ulaganja u proizvodne pogone - staje i mehanizaciju.

Švicarska ima jednu srednju poljoprivrednu školu samo za kozarstvo? Talijani na Sardiniji, na kojoj imaju vrlo jak turizam i jaku industriju, muzu preko 4 milijuna ovaca, proizvode ovčji sir za nacionalno i svjetsko tržište. K tome 1 kg ovčjeg sira stoji 10 eura? Koliko se kod nas ovaca i koza muze u Lici, Gorskom Kotaru, Kordunu i Dalmaciji, te u ostalim dijelovima Hrvatske, u kojoj imamo tako dobre mogućnosti za proizvodnju krme? Umjesto da vrlo brzo povećavamo broj ovaca i koza, proizvodnju mlijeka i sira, na tim područjima sve se više povećava broj hektara zapuštenog zemljišta!!!
U Grčkoj i na Kreti iskorištavaju planinske pašnjake, pa tako na Kreti na gotovo 2 500 metara nadmorske visine, nalaze se stada ovaca na ispaši u kamenjaru, a staje - farme za ovce na 1200 metara nadmorske visine. Do staja su probijene ceste i površinski cijevima dopremljena voda. U stajama se ovce još hrane sijenom lucerne koje se u balama na otok doprema brodovima. Sve ovce muzu, a mlijeko svakodnevno voze u nizinu u sirane. Svaka ova farma i svako stado ovaca osiguravaju određenu proizvodnju i zaposlenost.

Ovce na ispaši na gotovo 2 500 metara nadmorske visine. Ovdje se svaka travka pretvara u mlijeko i meso. Koliko će ove godine na području Like ostati livada nepokošenih i nepopašenih?

Staje-farme za ovce na 1200 metara nadmorske visine. I isplati se, a okolo sami krš, za razliku od naših ličkih polja.

U doba gospodarske i privredne krize razvoj ne može niti smije stati. Proizvodnja se može smanjiti, a razvoj usporiti. Povećavanje proizvodnje u postojećim objektima, sa manjim ulaganjima u njihovo proširivanje znak je oporavka gospodarstva i izlaska iz krize.
Neke stvari u govedarstvu, ovčarstvu, kozarstvu i cjelokupnoj poljoprivredi Hrvatske teško je shvatiti. Imati tako dobre geografske i klimatske uvjete i uvoziti junice, telad, odojke i meso stvarno je put u ovisnost o svjetskom tržištu i tuđoj proizvodnji.
Na području Koprivničko-križevačke županije i dalje planiramo izgradnju novih staja većeg kapaciteta. Samo na području bivše općine Koprivnica imamo oko 30 gospodarstava koja moraju graditi staje većeg kapaciteta. Za sada se dovršavaju i grade dvije „lauf staje“ iz Operativnog programa (zadnje odobreni zahtjevi), postojeće prije izgrađene poduzetni farmeri već proširuju, a stare staje također na dosta velikom broju OPG-a stočari preuređuju i proširuju. Neka proširenja grade se bez građevinske dozvole, jer postojeći Prostorni planovi to ne dozvoljavaju. Razvoj i potrebe povećavanja proizvodnje ne mogu čekati. Pojedine općine su ovo pravovremeno shvatile i pristupile izmjenama i dopunama ograničavajućih Prostornih planova.

Izgradnja nove „lauf staja“ iz Operativnog programa na OPG-u Markešić Damira u Hudovljanima. Staja je kapaciteta 60 krava u mužnji + 15 krava u suhostaju + 5 krava na telenju, ukupno 80 ležišta. Sada na OPG-u ima 120 grla krava, bređih junica, mladih junica i ženske teladi.
Izmjene i dopune Prostornih planova prilagođavaju se već postojećim prije izgrađenim objektima, sa mogućnošću daljnjeg proširivanja i izgradnje, do 100 uvjetnih grla (UG) u građevinskoj zoni za pojedina sela.

(Selo na kraju svih sela i kuća na kraju sela, a okućnica i posjed dovoljno veliki. Dosadašnja situacija; seljak hoće, a Prostorni plan kaže - ne može se. Sa izmjenama i dopunama Prostornog plana, dolazimo do nove situacije - ako hoćeš - može se!)

Autor: Mr. sc. Srećko Ladišić