Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rast cijena
  • 27.03.2023. 09:00
  • Splitsko-dalmatinska, Žeževica

Stotinjak koka Tončija Krželja dnevno snese osamdesetak jaja

Cijenu jaja su u zadnjih nekoliko godina podigli za devet centi, a usprkos svim nedaćama namjeravaju "podebljati“ brojno stanje s dodatnih dvjestotinjak nesilica te povećati broj tovnih pilića.

Foto: Mladen Nejašmić
  • 2.247
  • 190
  • 0

Od prosinca prošle do ožujka ove godine, cijena jaja rasla je na mjesečnoj bazi, a Hrvatska među najskupljim zemljama EU kada je u pitanju ta namirnica. Premda je rast donekle zaustavljen, teško je računati na pojeftinjenje, tim više što se, očekivano, to nikada ne dogodi oko Uskrsa.

Većina velikih dalmatinskih proizvođača problem vide u nerealnim trgovačkim maržama koje su odletjele u nebo. Unatoč tome što se država odrekla svog zuba smanjivši stopu PDV-a i paralelno subvencionira energente, trgovački lanci i dalje "bildaju“ cijenu jaja.

Ne tako davno, i iz Hrvatske poljoprivredne komore pozvali su potrošače da biraju domaće proizvode i na taj način pomognu male proizvođače koji osim što su ugroženi inflacijom, gotovo pa da su istisnuti s tržišta.

Jedan od tih malih je i Tonči Krželj iz Žeževice u općini Šestanovac. Inače lovac LU Vepar koji uz lov i poslove vezane za tu branšu skrbi o relativno malenom pernatom "stadu“. Njegovih stotinjak koka u slobodnom uzgoju dnevno snese osamdesetak jaja za čiji plasman, kaže, uopće nije zabrinut. Temelje "pernate“ priče započeo je njegov otac kada se sredinom sedamdesetih godina vratio iz Njemačke i prvim zarađenim novcima udario temelje novog peradarnika. Ubrzo je brojka premašila dvije tisuće komada u kaveznom uzgoju zahvaljujući tadašnjoj zadruzi u Šestanovcu koja je vršila otkup jaja. Njenim nestankom početkom devedesetih, ukidanjem zadruga i divljom privatizacijom, smanjio se i broj pilića, a samim time i jaja. Od onda do danas rade smanjenim kapacitetom.

Raste i cijena fazanske divljači 

Što znači prozvoditi ih, Krželji su osjetili već nakon prvog vala poskupljenja hrane za životinje. S obzirom da su mali proizvođači nekako i "kubure“ jer imaju stalne kupce duž cijele Makarske rivijere. A paralelno s nesilicama uzgajaju i tovne piliće. No, lista narudžbi je sve duža, stoga usprkos svim nedaćama namjeravaju "podebljati“ brojno stanje s dodatnih dvjestotinjak nesilica, a povećat će i broj tovnih pilića.

Svoju perad Tonči drži u slobodnom uzgoju 

Što se tiče jaja njihovu cijenu su u zadnjih nekoliko godina podigli za svega devet centi, s prijašnjih 0,24 eura na 0,33 eura, a kilogram mesa sa četiri na pet eura. Smatraju to relativno malim rastom s obzirom na globalno divljanje cijena koje ih je bilo pogodilo, posebno kukuruza. Plus ambalaža za koju treba izdvojiti duplo više novaca nego je to bilo prije dvije godine.

Pošto je lovac više ga brine što će poskupljenje paralelno pogoditi i lovačku populaciju prvenstveno fazanske divljači čija bi se nabavna cijena mogla uduplati. Proces proizvodnje jednak je kao i s kokama. Žitarice kao najbitnija prehrambena namirnica cjenovno su bile dosegle svoj zenit, pa je razumljivo to bio "poguranac“ da cijene fazanske divljači polagano krenu uzlaznom putanjom.

Ona će, kaže jedan od naših najvećih proizvođača fazanske divljači Đuro Ferenčić iz Severovaca kraj Đurđevca, sigurno rasti. Mađari su već najavili skoro poskupljenje odraslih fazana na 13 eura po komadu. Međutim, kada toj cijeni pridodate transport do dalmatinskih lovišta plus radnu snagu i eventualne gubitke, cijena će znatno skočiti. Što se tiče jednodnevnih pilića ona je već sada 1,80 eura, a sigurno će i dalje rasti. Hranidba fazana je itekako skupa pa će to pratiti i krajnja cijena koja će ovisno o godišnjem periodu biti od sedamnaest do dvadeset eura. Jer nije isto prodati ga u petom, desetom ili dvanestom mjesecu. Svaki mjesec dulje podiže cijenu, jer životinje treba hraniti.

"Kobne" Ukrajina i Kina 

Stoga Ferenčići planiraju već ove godine za trideset posto smanjiti proizvodnju i uzgoj. Puno je čimbenika koji to uvjetuju. Od poskupljenja energenata, donedavne visoke cijene žitarica, a da ne govorimo radne snage koja je u odnosu na godinu prije, duplo skuplja. "I ako je nađete", jada se Đuro Ferenčić.   

Zanimljivu teoriju o poskupljenju jaja, pilića samim time i pernate divljači iznio je Ante Milardović vlasnik farme Mostine u stečaju, koji problem vidi upravo u Ukrajini čiji su farmeri proizvodnju jaja u zadnjih deset godina gotovo utrostručili. Od prijašnjih šest milijardi 2012. godine do prijeratnih šestnaest i pol milijardi na godišnjoj razini. Tome se nije čuditi jer je Ukrajina europska žitnica čiji su kapaciteti što se tiče oranica pedesetak puta veći u odnosu na Hrvatske. Međutim, ruskom aneksijom od Krima do Donbasa broj stanovnika je opao, a veliki je dio usred ratnih zbivanja, spas potražio u susjednim i drugim europskim državama. Tamo sada završavaju i jaja. Najviše u Velikoj Britaniji i u zemlje Europske unije. To je tek jedan od segmenata vrtoglavog rasta cijena.

Drugi ništa manje dolazi iz Kine koja je početkom korona krize mahom otkupljivala kukuruz bez posebne kontrole kvalitete jer im je isti služio za proizvodnju dezinficijensa koji se kao obveza prodavao u svim kućanstvima i javnim ustanovama. A izvor alkohola je bio najjeftiniji od pšenice i kukuruza koji bi dobivao običnom destilacijom. Kako se opasnost od Covida umanjivala tako se smanjila potražnja za žitaricama. Zbog toga i imamo drastičan pad njihove cijene.


Tagovi

Proizvodnja jaja Cijena jaja Tonči Krželj Meso fazana Đuro Ferenčić Poskupljenje Cijena pilića Ante Milardović


Autor

Mladen Nejašmić

Više [+]

Novinar mnogih domaćih tiskovina i internetskih portala. Obrađuje razne teme ruralnog dijela života Dalmacije - kako priobalja tako i Zagore.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]