Suad Selimović: Prijeti nam masakr nad stočnim fondom, potrebna hitna intervencija

Ono što na usjevima kukuruza nije uništila suša, jesu divlje svinje – ovako u najkraćem poljoprivredni proizvođači s područja Tuzlanskog kantona opisuju situaciju na njivama. Mnogi od njih sa zebnjom iščekuju jesen, jer kako navode, već sada je upitan opstanak stočnog fonda. Ovaj kanton drugi je po proizvodnji mlijeka u Bosni i Hercegovini, a godišnje se izmuze do 30 miliona litara, no, pad proizvodnje se bilježi u posljednje tri godine.

Usjevi kukuruza su u jako lošem stanju i pitanje je hoće li biti dovoljno stočne hrane. Sve navedeno razlozi su zbog kojeg će se u srijedu, 10. avgusta, održati sastanak poljoprivrednika u Privrednoj komori TK, a na kojem će se osim stanja usjeva razmatrati i zahtjev za interventno djelovanje federalne i kantonalne vlade.

"Mi se moramo boriti za prehrambenu suverenost, dogurali smo do toga da 90 posto hrane uvozimo, ako pustimo da suša učini svoje i da stočari ne proizvedu dovoljno stočne hrane, imat ćemo masakr nad stočnim fondom", rekao je za Agroklub, magistar agroekonomije, Suad Selimović, inače sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.

Stočari će ostati bez hrane, napominje te dodaje kako je neophodno interventnom mjerom pod hitno izvršiti popis fonda kako bi se targetirala područja gdje se može nabaviti sijeno ili druga hraniva. Najviše, kaže, očekuju od Vlade TK.

"Tražimo njenu partnersku odgovornost, prije svega da se uradi popis kako bi znali tačno šta imamo, šta proizvodimo i da direktno idemo prema tim proizvođačima i sačuvamo proizvodnje. Oni proizvode hranu za sve nas. Ako dođemo u situaciju da svako sebi proizvodi onda je to kraj jedne zajednice, otići ćemo u totalno siromaštvo", ističe Selimović.

FMPVŠ ljuti poljoprivrednike

A, na pitanje koliko će hrane uspjeti da proizvedu ove godine, većina nema odgovor. Predsjednik Udruženja mljekara TK, Eldin Glibanović, kaže da je suša oštetila usjeve i da i sam strahuje za opstanak farme. "Svinja je definitivno štetočina i to država je mora proglasiti i dozvoliti slobodan lov tokom cijele godine", kaže ovaj farmer.

Njegova iskustva dijele i proizvođači u Gradačcu, Tuzli, Sapni i drugim općinama. Proizvođači mlijeka s TK očekuju puno razumijevanje i brzo reagovanje Kantonalne vlade i resornog ministarstva jer je u pitanje doveden veliki broj radnih mjesta i obrta koji su trenutno u bezizlaznoj situaciji. Predsjednik udruženja navodi kako ima veliko povjerenje u trenutni saziv vlade te smatra kako će "pored svih pozitivno ispunjenih zadataka pomoći proizvođačima mlijeka koji trenutno žive na slamku".

"Suša je uzela svoj danak i nema klipa, međutim, svinje upadaju u parcele gdje ima klipa jer im on treba, što ne satre suša, satru svinje", kaže Selimović koji je nedavno obišao uništene usjeve.

Podsjeća da su od federalnog ministarstva već tražili da se riješi taj problem, pozivali i lovačka udruženja, s ciljem da se divlja svinja proglasi štetočinom.

"Zašto FMPVŠ ljuti poljoprivrednike nije mi jasno, svinje su došle maltene pred kuće? Međutim, mi ćemo sada na sastanku insistirati da Vlada TK donese odluku o odstrjelu divljih svinja", dodaje.

Neprofitabilna proizvodnja

Biljna proizvodnja je osnova za opstanak stočarstva, a evidentno je da je situacija teška u cijeloj državi. Poljoprivredna proizvodnja je postala neprofitabilna zbog čega se sve češće dešava da je ljudi napuštaju i odlaze.

"Dvije krave nisu poljoprivreda, mi trebamo gledati na one koji poljoprivredu doživljavaju kao biznis. To je profesionalna djelatnost koja vlasniku, ulagaču, treba da donese profit. Da je trenutno poljoprivreda najrizičniji posao pokazuje i činjenica da banke ne daju kredite za ovu branšu", napominje naš sagovornik.

Gdje se slonovi igraju, miševi stradaju - organizacije proizvođača, kao rješenje?

On smatra da poljoprivrednici moraju ići u pravcu udruživanja i zadružnog poslovanja, jer samo na taj način će upravljati plasmanom svog proizvoda. Proizvođači mlijeka, pojašnjava, moraju uzeti u svoje ruke kontrolu kvaliteta i pregovarati s prerađivačima i određivati sami cijenu.

"Moraju naučiti kako nastupati na tržištu, pojedinac je nemoćan, nejak i nebitan, međutim udruživanjem, kada zadruga izađe s podatkom koliko proizvode, kakav je kvalitet i cijena, onda će proizvođači moći diktirati cijenu svog proizvoda", zaključuje Selimović.