Svinjogojcima prednost pri dodjeli zemlje

Na okruglom stolu "Stanje i perspektive hrvatskog svinjogojstva" koji su u Vinkovcima organizirali Upravni odjel za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske županije, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Proizvođačka organizacija PZ Slavonski svinjogojac i Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Fajferica, još jednom je skrenuta pozornost na loše stanje u svinjogojstvu ali i rečeno kako se primjećuju znaci oporavka ovoga sektora.

"Nismo došli ovdje kukati i plakati već s konkretnim mjerama. Tražimo da nam se omogući da postanemo konkurentni i to na način da se osigura da stočari imaju prioritet pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta i to po principu jedno uvjetno grlo na jedan hektar poljoprivrednog zemljišta", poručio je u raspravi Dario Periškić iz Proizvođačke organizacije PZ Slavonski svinjogojac osnovane u travnju ove godine, a koja okuplja 25 svinjogojaca sa 21.000 svinja.

Po njegovim riječima, svinjogojci traže i "skrivene" poticaje koje ostale zemlje imaju ali ne i Hrvatska. "Proizvođača organizacija je napravila sve što je mogla, našli smo tržište, organizirali smo i svoj brend i sada samo čekamo sredstva od EU odnosno RH, a kada će se to dogoditi ne ovisi o nema. Bez politike ne možemo nažalost ništa", priznao je Periškić.

Krajnje je vrijeme za vratiti svinjogojstvo na pozicije na kojima je bilo

Po mišljenju Vladimira Margete sa Katedre za svonjogojstvo Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, krajnje je vrijeme za napraviti nešto kako bi se svinjogojstvo vratilo na pozicije koje je prije zauzimalo. Zadnjih dvadesetak godina bilježi se stalni pad svinjogojske proizvodnje i po Margetinim riječima vrijeme je da se konačno sagledaju pravi uzroci takvog stanja i ponude rješenja za izlazak iz te situacije. Također je upozorio kako se znanost udaljila od hrvatskog sela i poljoprivrednih poizvođača.

"Udaljili smo se od sela i realnosti na terenu. U zadnje vrijeme pokušavamo vratiti ugled koji je znanost nekada imala i znanost je ta koja mora povući prva potez. Ne možemo očekivati da to učini seljak", kazao je dodajući kako je najmanji problem povećati broj svinja. Podsjetio je kako su u proteklih petnaestak godina provedena dva operativna programa povećanja broja svinja, a da pri tome te programe nije pratila izgradnja infrastrukture; klaonica i preradbenih kapaciteta kao i osiguravanje tržišta. "Problem je što smo u Slavoniji u zadnjih petnaestak godina uništili desetak klaonica i što u regiji koja proizvodi 70 posto svinja imamo samo 10 posto klaoničkih kapaciteta, i to je jedan od razloga propasti hrvatskog svinjogojstva", kazao je Margeta.

Govoreći i stanju svinjogojstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji, županijski pročelnik za poljoprivredu Andrija Matić kazao je kako se u toj županiji svinjogojstvom "na papiru" bavi čak oko 10.000 gospodarstava ali da onih ozbiljnih nema više od 200. "Imamo dobro osnovno stado jer smo unazad pet do šest godina radili na zamjeni genetskog potencijala i uvjeren sam da je svinjogojstvo na dobrom putu", kazao je Matić.

Slijedi revizija hrvatskog uzgojnog programa

Po riječima Zdravka Barača, ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije, oko 100.000 krmača koliko ih se uzgaja u RH 25.000 je uključeno u različitim stadijima u kontrolu proizvodnosti i procjenu uzgojnih vrijednosti. "Svakako da osluškujući potrebe svih segmenata u svinjogojskom sektoru od proizvođača do klaoničara, mesne industrije i samih potrošača namjeravamo revidirati hrvatski uzgojni program", kazao je Barač.

Na okruglom stolu riječi je bilo i o mogućnostima revitalizacija farmi iz operativnog programa koje više nisu u funkciji o čemu je govorio Boris Čagalj, voditelj Područnog ureda HBOR-a za Slavoniju i Baranju.

Foto: Pixabay/Gellinger; Alen Kuns