Toksoplazmoza uzrokuje česte pobačaje u ovaca i koza - kako spriječiti bolest u stadu?

Toksoplazmoza ovaca i koza je i u svjetskim razmjerima najčešći uzrok pobačaja i velikih ekonomskih gubitaka u uzgoju malih preživača. Pomori uzrokovani ovim parazitom su zabilježeni i u brojnih divljih životinja pa čak i onih koje žive u moru poput morskih vidri, dupina i beluga.

Ova značajna bolest uzrokovana je golim okom nevidljivim truskovcem (praživotinjom) Toxoplasma gondii za koju se smatra da je ujedno i najuspješniji parazit u svijetu jer ima sposobnost zaraziti sve toplokrvne životinje pa tako ovce i koze. Uzročnik je opasan i za ljude, osobito trudnice jer prelazi u plod i može uzrokovati pobačaj kao i malformacije.

Život parazita

Razvoj parazita započinje u tankom crijevu mačke, jedinom konačnom nositelju. Mačka se zarazi prethodno zaraženim glodavcem ili pticom. Rezultat razvoja u njezinu crijevu su tzv. oociste koje možemo naći u izmetu i to u milijunima. Upravo su te oociste zarazne za ostale toplokrvne životinje i čovjeka. Ovce su osobito osjetljive i dovoljno je svega dvjestotinjak pa da nastane pobačaj. Ovca i koza se zaraze slučajnim unošenjem oocisti iz kojih se u crijevu oslobađaju toksoplazme koje brzo prodru u krv i prošire se po cijelom tijelu.

U tijelu napadaju stanice te se u njima brzo umnažaju. Nakon što prepoznaju obranu organizma, mijenjaju svoju naviku pa se počinju sporije umnažati. U ovakvom obliku preživljavaju veoma dugo. Vrlo često se nasele i u mozgu zbog čega neke životinje i ljudi mijenjaju svoj način ponašanja.

Toksoplazmoza ovaca i koza

Bolest je posebno važna u po prvi puta bređih ovaca i koza jer toksoplazme putem krvi dolaze u posteljicu i plod. Nasele se u posteljici gdje potiču upalu što dovodi do smrti ploda. Najveća je opasnost ako se zaraza dogodi na početku bređosti. Kasnijom zarazom ne dolazi do pobačaja, no ipak pomladak i dalje ostaje zaražen pa predstavlja opasnost za ljude koji konzumiraju nedovoljno termički obrađenu janjetinu. U životinja koje nisu bređe, parazit ne uzrokuje vidljive kliničke znakove.

Toksoplazmoza ovaca i koza se može dokazati pretragom posteljice i pobačenog ploda i to u specijaliziranom laboratoriju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskom veterinarskom institutu.

Zaštita stada

Držanje životinja unutar nastambi ne sprečava zarazu s obzirom da postoji mogućnost kontakta s mačkama ili pak njihovim izmetom. Osobito je važno zaštititi hranu i onemogućiti pristup mačkama. Zaražene životinje stvaraju snažnu imunost koja će ih štititi tijekom sljedećih bređosti. Ovčari u Ujedinjenom kraljevstvu velike gubitke sprečavaju redovitim cijepljenjem sa živim cjepivom (ToxovaxTM) ili pak preventivnim davanjem lijeka u hrani i to od sredine bređosti do janjenja.

Za sprječavanje zaraze u ljudi preporuča se temeljito pranje ruku nakon kontakta s mačjim izmetom. Velika je opasnost u konzumiranju nedovoljno termički obrađenog mesa. Zbog moguće kontaminacije svakako se preporuča i temeljito pranje povrća i voća koje je moglo biti onečišćeno mačjim izmetom.

Toksoplazmoza čovjeka

U većini slučajeva, u zdravih ljudi kao posljedica zaraze pojavljuju se znakovi koji podsjećaju na blagu gripu. Ako se trudnice zaraze prvi put tijekom trudnoće može doći do ozbiljnih posljedica za fetus u razvoju. Nakon zaraze tijekom prve trećine trudnoće nastupa čak u 40% slučajeva pobačaj. Toksoplazme su opasne i za imunodeficijentne osobe poput onih koje se pripremaju za transplataciju organa ili pak liječe protiv tumorske bolesti. Trudnice i osobe oslabljene imunosti su glavne rizične skupine koje bi svakako trebale izbjegavati kontakt s ovcama i kozama u vrijeme janjenja i jarenja.

Postoje brojni dokazi o utjecaju toksoplazmi na funkcije mozga kako u životinja tako i ljudi. Naime glodavci s toksoplazmama u mozgu se ne plaše mačke, naprotiv posebno ih privlači njihova mokraća. Slična zapažanja su zabilježena i u ljudi u kojih je dokazana povezanost s nekim oblicima shizofrenije, opsesivno - kompulzivnim poremećajem, ne fatalnim samoubojstvima i prometnim nesrećama. Naime, toksoiplazme u mozgu luče velike količine enzima potrebnih za stvaranje dopamina (tzv. hormona sreće) koji utječu na ponašanje, ali i oduzimaju aminokiseline s kojima se stvara serotonin što rezultira pasivnošću žrtve.

Što moramo znati?

Mačke (domaća kao i sve vrste unutar porodice mačaka) su jedini konačni domaćini toksoplazmama. Mladi mačići se često zaraze kada prvi put izađu u lov. Parazit se razvija u crijevima pa toksoplazme (oociste) izlaze izmetom u okoliš.

Oociste toksoplazme sazrijevaju (sporuliraju) te postaju zarazne već za nekoliko dana u okolišu. Ovce i koze se zaraze unošenjem zaraznih oocisti na pašnjaku, u nastambi, kontaminiranoj hrani i vodi.

 Ako parazit prvi put zarazi bređu životinju nastaju značajna oštećenja posteljice i ploda u razvoju.

Zaraza za vrijeme rane bređosti može rezultirati pobačajem, dok kasnije mumificiranim plodom, mrtvorođenim ili pak živim, ali zaraženim, slabo razvijenim podmladkom.

Nakon zaraze, ovce stvaraju imunost protiv parazita koja će ih zaštititi od bolesti za sljedeće bređosti.