Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Dominantne pasmine
  • 16.03.2022. 12:00

Tovne pasmine goveda - kod teljenja je priroda najbolji izbor?

Najčešće uzgajane pasmine u BiH su aberdin angus i limuzin, a slijede ih salers i šarole. Odlikuje ih lakoća teljenja, za šta uglavnom biraju prirodu. Ponekad znaju sakriti tele, a neke pasmine su i agresivne

Foto: Depositphotos/pmilota
  • 2.206
  • 133
  • 0

Uzgoj mesnih pasmina goveda u sistemu krava-tele, posljednjih nekoliko godina, dobija na značaju u Bosni i Hercegovini. Posebno je interesantan s gledišta velikih pašnjačkih površina kojima obiluju brdsko-planinska područja. Ovakav uzgoj je manje zahtijevan po pitanju ulaganja, u odnosu na mliječno govedarstvo.

Krave se drže na ispaši u toku ljetnog perioda, u nekim slučajevima i u toku zimskog, iako se mogu držati i u zatvorenim objektima. U područjima s relativno slabijim zimama dovoljno je obezbijediti nadstrešnicu, gdje se životinje mogu skloniti.

Laktacija krava u ovim sistemima je nešto kraća, i traje od šest do sedam mjeseci, zbog odlučivanja teladi. Zbog toga se ovaj sistem još naziva - uzgoj krava bez tržišne proizvodnje mlijeka. Odlučena telad idu na daljnji tov, u namjenska tovilišta ili na ispašu.

Teljenje u prirodi

Najčešće uzgajane pasmine u BiH su: aberdin angus (Aberdeen Angus) i limuzin (Limousine), a slijede ih salers (Salers), šarole (Charolais) i druge. Pripust je najčešće prirodni. Vještačko osjemenjivanje se koristi u slučajevima kada odgajamo bikovske majke odnosno ako nemamo dovoljno kvalitetnih bikova u stadu.

Posebno interesantan elemenat u njihovom uzgoju je sezonost teljenja. Važno da se krave tele u periodu decembar – mart, kako bi mlado moglo pratiti majku na pašnjacima kada krene vegetacija. 

Paša stada Aberdeen Angus ispod Treskavice (Foto: Miljan Erbez)

Jedan od najvećih uzgajivača Aberdeen Angus goveda u BiH je Poljoprivredna zadruga Gvozno u Kalinoviku koja gazduje na više od 250 ha u organskoj proizvodnji. Uzgojem ove pasmine se bave aktivno od 2015. godine, a sva grla su porijeklom iz Češke Republike.

"Krave ove pasmine se veoma lako tele, vole da se osame u šumi tom prilikom, a telad su živahna, odmah se dižu na noge i sisaju", kaže dipl.inž. agr. Miljan Veletić, direktor ove zadruge.

On navodi kako je veoma bitno da tele posisa prvi kolostrum. Prilikom teljenja u prirodi majke nerijetko sakriju mlado u žbunje pa ih je poslije teško naći. Zanimljivo je da se oni ne mrdaju dok se ona ne vrati.

"Dešavalo se da im se majka udalji i po par kilometara. Dok tele ne stasa da ide s njom, čeka na mjestu gdje ga je ostavila. Ima ih koje su agresivne. Čuvaju ih. Ne daju čovjeku da priđe ni na pet metara do teleta", ističe Veletić, dodavši da kada baš imaju problem, pozovu i veterinara.

Ne trpe štalski sistem

Lokalni veterinar Mirko Bozalo, koji često sarađuje s ovom farmom, kaže kako je kod ove pasmine najbitnije da se "krave tele u prirodi", jer je kroz godine saradnje s uzgajivačima utvrdio da im je u takvim okolnostima taj proces najlakši.

Tele se samo zadoji i nakon sat vremena je na nogama

"Bitno je da se što više kreću, da su u kondiciji i to je garancija da krava neće imati problema prilikom teljenja", dodaje ovaj veterinar. Bozalo spominje slučaj kada je došlo do uginuća krave i jednog teleta od dvoje koje je nosila. Kao razlog navodi to što je krava duže vrijeme boravila u štali.

"Radnici nisu na vrijeme primijetili da ima i drugo tele, nakon prvog teljenja. Postoje i situacije kada se krave se otele i tele bude po sedam dana u snijegu i ona ga dovede u stado. Jednostavno one ne trpe štalski sistem. Tačno se ne pronalaze u zatvorenom prostoru", pojašnjava te dodaje i kada je u pitanju sisanje teladi, "niti jedno ne treba gurati".

Tele se samo zadoji i nakon sat vremena je na nogama. Kaže da niti jedan problem nije imalo tele koje se rađa u prirodi, već imaju ona koja se rađaju u štali. Rođena u prirodi, nemaju problema ni s dijarejom, niti s otokom koljena ni gnojnim infekcijama. Ono što se rađa vani na proljeće je otporno i kao da neki imunitet stvara po rođenju.

Agresivne pasmine

Braća Drago i Radomir Đukanović, uzgajivači pasmina salers i limuzin iz Ribnika, slažu se s kolegama iz Hercegovine. Drago kaže da i ove dvije pasmine najviše vole teljenje u prirodi: "Krava sama sebi tom prilikom nađe poziciju koja joj odgovara, što teško može obezbijediti u štali".

Drago za svoja grla ima nadstrešnicu za lošije vremenske uslove, ali ističe kako se životinje sklone pod nju samo u slučaju jakih padavina. A da i zimi kad je snijeg izađu vani i leže na snijegu. Da bi se uspješno telile u objektu morale bi imati zaseban boks tj. prostor, jer ako ima još oteljenih krava u istom prostoru onda postoji velika mogućnost da ga ubodu ili pogaze.

"Imali smo takva dva slučaja zimus. Znači objekat je 20 sa sedam metara. Tu je bilo izolovano šest oteljenih krava. Jedno su tele pogazile. Drugo su izbole na smrt. Ovo su agresivnije rase. I samo je rješenje priroda", kaže Radomir.

Napad divljači na telad nisu isključeni

Međutim, ovi farmeri upozoravaju da postoje problemi i kad je u pitanju teljenje u prirodi, a to su napadi vukova, ali i medvjeda.

"To što pričaju da stado štiti, nije u potpunosti istina. Čak ni svaka krava ne štiti svoje tele već ih dosta pobjegne, a i nema nikakvu šansu da zaštiti bilo šta od samo dva vuka, a da ne od čopora", upozoravaju braća Đukanović, dodavši kako je to posebno izraženo u graničnim područjima između entiteta, ali i dijelovima prema Hrvatskoj posebno na području Livna i Tomislavgrada.

Ekonomičnost uzgoja

Na ekonomske rezultate uzgoja krava bez tržišne proizvodnje mlijeka utiče više različitih činilaca. Najvažnijim se smatra njihova plodnost, tj. broj živorođene teladi na 100 jedinki. Ostali faktori su prirast i cijene uzgojenih teladi, gubici (uginuća i neophodna klanja), remont stada (izlučivanje krava), dobra genetika tj. redovno osvježavanje krvi u stadu i produktivnost rada (broj radnika na 100 grla ili broj grla po radniku).

Osnovni uslov za povoljne proizvodne i ekonomske rezultate je dobro zdravstveno stanje krava i svih srodnih kategorija goveda. Ipak, ekonomičnost proizvodnje je određena brojem rođenih, odgojenih i na kraju prodanih teladi. Odnosno, cilj je da se od postojećeg broja plotkinja (krava i junica) u stadu dobije što više zdrave teladi, jer to je glavni proizvod.

Plodnost krava

Dobrom plodnošću se uglavnom smatra 90-95 odbijenih teladi od 100 krava godišnje, s gubicima koji ne prelaze pet posto od broja rođenih teladi.

Jednostavna računica uticaja broja uzgojenih i prodatih teladi na obim prodaje data je u tabeli ispod. Računica na stado od 100 krava se zasniva na različitom broju odgojenih i prodatih teladi. Razliku između broja uzgojenih i prodatih teladi predstavljaju junice koje se ostavljaju za remont (15 na 100 krava). Treba naglasiti da remont mora biti i niži cca 12%, tj. da ide maksimalno na 15% grla koja se godišnje izlučuju iz stada. Prihodi su obračunati za prodaju grla po odlučivanju, bez prodaje kvalitetno-priplodnih junica. Prosječna cijena mlade junadi za tov je obračunata na 1.450 KM.

Tabela prikazuje obim prodate i uzgojene teladi (na 100 krava)

Pokazatelj

Na 100 krava uzgajanih u sistemu krava-tele

Odbijena telad

95

70

Prodana telad

80

55

Ukupan prihod KM

116.000

79.750

Ukupan prihod %

100

68,75

Smanjenje broja prodatih teladi rezultira adekvatnim smanjenjem prodaje. Sa smanjenjem broja odgojenih teladi na 100 krava za pet, obim prodaje će se smanjiti za 7.250 KM.

Ukoliko se krave koje nisu steone izluče iz stada za potrebe klanja, postoji rizik od smanjenja broja grla potrebnih za korišćenje pašnjaka i ekonomskih gubitaka, zbog potrebe da se one za klanje zamjene junicama. Ovaj gubitak će zavisiti od razlike između cijene (troškova) uzgoja junice u stadu i cijene izlučene krave. Loša plodnost krava može prouzrokovati dalje gubitke, npr. smanjenjem prodaje teladi, kupovinom junica za remont stada krava, nekorišćenjem pašnjaka, mašina i opreme i sl.

Može li tržište ponuditi nešto staro kao novo - meso volova?

U konačnici se može zaključiti da nam je potrebno zdravo i dobro stado, a za smještaj krava dovoljne su i nadstrešnice. Potrebno je osigurati im pristup pašnjacima i nekim šumarcima gdje se one mogu teliti. Bikove redovno mijenjajte i nabavljajte iz drugih stada. Potreban je i hitna podrška nadležnih službi po pitanju redukcije broja zvijeri i ako su krave već u štali u toku jakih zima, dobro ih treba nadzirati.


Fotoprilog


Tagovi

Krava Tele Teljenje Aberdeen Angus Limousine Salers Charolais Miljan Veletić Mirko Bozalo Radomir Đukanović Drago Đukanović


Autor

Miljan Erbez

Više [+]

Stručnjak iz oblasti stočarstva, s dugogodišnjim iskustvom u domaćim i međunarodnim projektima iz poljoprivrednog sektora. Osnovne studije završio na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, doktorske u Brnu (Češka Republika), postdoktorski u saradnji dva Norveška i Banjalučkim poljoprivrednim fakultetom. Autor više od 30 naučnih radova i šest knjiga iz oblasti proizvodnje mlijeka.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba