U svinjogojstvu stanje nikad teže

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini u Hrvatskoj je evidentirano 99 tisuća krmača uz negativan trend pada broja krmača koji traje još od 2005. godine, kada je u našoj zemlji registrirano 199.000 krmača. Osnovna karakteristika hrvatskog svinjogojstva, nije teško ne zapaziti, je pad proizvodnje poglavito kod malih svinjogojaca koji kada prestanu s proizvodnjom teško se oporavljaju i započinju novi uzgoj.

Ne tako davno, gotovo svaka obitelj na slavonskim selima imala je u dvorištu svinju. Danas su takvi rijetki, a slična je situacija i u drugim dijelovima Hrvatske u kojima je svinjogojstvo bilo značajnom gospodarskom granom.

"Stanje u hrvatskom svinjogojstvu već duže vrijeme nije dobro. Mi svinjogojci čekamo da konačno proradi domaće tržište kako bi smo mogli prodavati svinje koje uzgajamo. Imamo situaciju da imamo smanjenu proizvodnju svinja. Ona je prepolovljena i što se tiče broj krmača, i broja tovljenika. To je nešto što nije dobro kao što nije dobro da se farme zatvaraju, ljudi su se zadužili, mnogi svinjogojvci propali, a propast prijeti i drugim", kaže predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Stjepan Kušec.

Domaće izvozimo, uvozno jedemo

Na pitanje što je uzrok takvom stanju, odgovara kako je uzroka više, a jedan od najvećih po njemu je prevelik uvoz svinjetine na domaće tržište koji potenciraju trgovački lobiji.

Uvoz uništio domaće svinjogojstvo

"Godinama upozoravamo da je uvoz uništio domaće svinjogojstvo koje zbog preskupih troškova proizvodnje ne može biti konkurentno uvoznoj svinjetini. Hrvatska ostvaruje domaću poizvodnju oko 900.000 registriranih tovljenika s tim da je dio tih svinja kupljen i uvezen u Hrvatsku. Ako računamo da bi se po glavi stanovnika trebalo potrošiti oko dvadesetak kilograma svinjskog mesa, onda znamo da je to malo. Uglavnom se sve uvozi. Imamo paradoksalnu stvar da se ono to je proizvedeno u Hrvatskoj izvozi van, a mi konzumiramo svinjetinu iz uvoza za koju, što je dodatno poražavajuće, baš i nismo sigurno kakve je kvalitete", kaže Stjepan Kušec.

Po njegovim riječima, iako se očekivalo kako bi ulazak Hrvatske u EU koji se dogodio prije gotovo dvije godine, mogao nešto promjeniti na bolje i svinjogojstvu donijeti pozitivne efekte, to se nije dogodilo. "Stanje je još gore. Prije ulaska Hrvatske u EU imali smo kakve takve zaštitne carine, a morale su se tražiti i dozvole za uvoz. Sada sve to ne treba. Svinje i meso se odvozi i dovozi. Koliko se uvoz kontrolira o tom po tom. Možda će bolje stvari doći vremenom, ali za sada se to ne događa", procjenjuje.

Kušec napominje kako je izlazak iz teškog stanja u koje se nalazi hrvatsko svinjogojstvo, a s njime i domaći proizvođači, vrlo teška zadaća koja međutim nije i nemoguća. "Treba krenuti od edukacije nas proizvođača, hrvatsku svinju obilježiti i metnuti na prodajno mjesto. Kada se puštalo velike trgovačke lance u Hrvatsku trebalo im je uvjetovati da moraju imati na policama 50 do 60% proizvoda proizvedenih u RH. Nismo to napravili tada tako da sada trgovinu i uvoz ne možemo više ograničiti. Ali možemo utjecati na to da naši proizvođači imaju manje inpute kako bi bili konkurentniji proizvođačima iz EU", napominje Kušec.

Svinje u bescijenje

Kada se puštalo velike trgovačke lance u RH, trebalo im je uvjetovati da moraju na policama imati 50% naših, domaćih proizvoda

Po njegovim riječima, danas je u Hrvatskoj gotovo nemoguće prodati svinju po nekoj normalnoj cijeni. "Da biste svinju prodali prisiljeni ste je dati u bescijenje. Rijetko drugačije ide. Uz to, nitko vam ne može jamčiti da će vam svinje kada ih i prodate biti plaćene na vrijeme ili uopće biti plaćene. Kada dugujete primjerice za TV pretplatu ide vam brzopotezna ovrha, a ja, ako sam prodao svinje, a imam i osobnih iskustava, i pored računa koji posjedujem prisiljen sam da bih došao do zarađenog novca ići na sud koji može trajati u beskonačnost", navodi dodajući kako do propasti hrvatskog svinjogojstva nije došlo preko noći.

"Trajalo je to godinama. Dovoljno se prisjetiti zadnjih četiri do pet godina. Imali smo i svinjsku kugu, i sušu, ukinuti su poticaji za tovljenike kao i plava nafta. Sve je pomalo kumovalo propasti domaćeg svinjogojstva. Uz izraženu nebrigu države. Mnoge države u Europi vode računa da imaju dovoljno domaće hrane za svoje stanovništvo. Ne znam zašto to nije tako kod nas. Nama je sve najlakše uvesti, a ne mislimo da time činimo štetu sami sebi", kaže predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Stjepan Kušec.

Godišnje proizvede 5.000 svinja

Napominje kako ipak i pored svih problema ,ima proizvođača koji ne odustaju od svinjogojstva. "Neki se pak pokušavaju "specijalizirati" pa se bave isključvo uzgojem pojedinih pasmina ili su usmjereni na proizvodnju isključivo određenih proizvoda od svinje popu kulena, šunki ili pršuta. I to je dobro. Najbitnije je da preživimo i dočekamo u kakvom takvom stanju bolje godine za hrvatske svinjogojce. Nacionalna je sramota da ne možemo nahraniti svoj narod sa svinjetinom koja je tradicionalna hrana u Hrvatskoj. Valjda će i tome tužnom stanju u kojem se nalazimo doći kraj", zaključuje Stjepan Kušec koji na vlastitoj farmi u sklopu OPG Kušec u blizini Križevaca godišnje proizvede oko 5.000 svinja.

Nacionalna je sramota da ne možemo nahraniti svoj narod sa svinjetinom koja je naša tradicionalna hrana

Na pitanje o receptu vlastitoga uspjeha odgovara kako iza svega stoji ogroman rad, stalna edukacija i primjena novih znanja i tehnologija, plasman za poznatog kupca i nadasve kvalitetan proizvod koji kupcima jamči da za novac koji daju dobijaju zdravu i svježu svinjetinu iz domaćeg uzgoja.

"Nema posebne tajne u svemu tome. Morate biti vrijedni, uporni i imati sreće da pronađene ozbiljnog kupca koji će znati prepoznati vaš trud i kvalitetu mesa koje mu nudite. Bude i boljih i lošijih dana, ali bitno je ne odustati. I svakako se odreći snova o nekoj velikoj zaradi i bogatstvu. Treba biti realan i zadovoljan da možeš zaraditi dovoljno za normalan život sebi i obitelji. Sve više od toga teško je ostvarit u uvjetima u kojima se svinjogojstvo u Hrvatskoj danas nalazi. Vjerujem da će se i to promjeniti i da će i za nas svinjogojce doći bolji dani", poručuje Stjepan Kušec.