Uz zahtjevnu administraciju, najveća potreba u uzgoju malih životinja je higijena!

Uzgoj malih životinja uključuje kuniće, golubove, perad i ptice, a izložbe su prilika vlasnicima da pred stručnim ocjenjivačima provjere kvalitetu i vrijednost svojih životinja. Za ovu granu stočarstva zaslužni su pojedinci koji pored ljubavi prema životinjama i ustrajnosti u higijeni osiguravaju izvore vlastite kvalitetne hrane.

Članovi Udruge "Mali uzgajatelj" Bjelovar na 21. proljetnom međunarodnom bjelovarskom sajmu prikazali su brojne jedinke ukrasne peradi i kunića.      

"Imam patuljaste reksove, kastorekse, nizozemskog kunića, hrvatskog velikog opaljenog zeca i veliku činčilu. Najvažnija uzgojna mjera je higijena prostora. Prostor se mora se redovito čistiti i morate životinjama davati kvalitetnu hranu. Sve drugo je priča za sebe", rekao je Stanko Kovačević iz Bjelovara.

Kunići izuzetno otporne životinje

Ankica Šadek iz Novigrada Podravskog od kad zna za sebe uzgaja male životinje. Prema njezinim riječima, kunići su izuzetno otporne životinje.

"Dosta su imuni na bolesti i nisu pre zahtjevni. Po zimi jedu sijeno, pitke vode uvijek mora biti, a naravno kao i kod svake druge životinje bitno je da se pazi na higijenu. Treba se redovito čistiti boks i nisu prezahtjevni", rekla je Ankica Šadek.

Za uzgajivače malih životinja, prvenstveno kunića koji se uzgajaju u svrhu izložbi, nema velikih administrativnih prepreka.

"Za izložbe nisu potrebne nikakve dozvole. Imamo neke informacije da bi mi uzgajivači trebali ići na određene tečajeve. Nakon 30 godina uzgoja, ja još uvijek mogu držati predavanje onima koji drže predavanje da bi ja dobio papir. Mislim da je naš savez dogovorio s ministarstvom da uzgajivači koji su tu prisutni godinama ne moraju ići na seminare. Mi koji smo već dugo tu, nama se priznaje da smo školovani te ne moramo ići na seminare", smatra Kovačević.

Kod papiga je naveći problem administracija

Antun Smojvir iz Vidovaca više od 20 godina bavi se uzgojem papiga. Prema njegovim riječima, najveći problem je administracija.

"Kad sam krenuo s uzgojem tigrica i nimfa, 1995. godine nije bilo velikih administrativnih prepreka, zatim sam nabavio aleksandre i nije bilo komplikacija. Onda su se odjednom počeli primjenjivati zakoni Europske unije. EU zakone mijenjaju kako njima odgovara, a naši opet za idu njima", rekao je Smojvir.

"Ptice su još uvijek pod povećanom pažnjom zbog klamidije. Mi smo jedna od rijetkih država u Europi koja to još uvijek provodi i pregledava, jer navodno kod nas još uvijek postoji preveliki postotak te bolesti", ističe Kovačević.

"Do ožujka morate slati stanje, koliko ste ptica prodali, koliko ih je uginulo i ostale podatke i onda nema nikakvih problema. Samo, to dosta košta, treba tu vremena i znanja, jer zakon se često mijenja", otkriva Smojvir.

Najbolje je krenuti s manjim vrstama

Kada je riječ o uzgoju papiga, prema Smojvirovim riječima, svakom početniku najbolje je krenuti s manjim vrstama. "Svaka veća ptica mora imati ispust i naravno što veći prostor u kojem boravi. Za svakog početnika pretpostavljam da su najbolji izbor tigrice, jer na malim se pticama sve uči. Velike ptice su skupe i zbog neke sitne gluposti dolazi do uginuća", ističe Smojvir. Velik postotak uginuća kod papagaja izaziva stres.  

"Često im od nekog šoka otkaže srce. Zatim imaju crijevne nametnike, a što je najveći problem, u Hrvatskoj nema lijekova. Sve se mora kupovati u inozemstvu. Od kad smo ušli u EU sve se kupuje legalno", rekao je Smojvir.

Dok kunićima najveće zdravstvene probleme stvaraju uši. "To se često događa ako se ne vodi računa o higijeni. Onda kunići dobiju ranice i to je jako loše za njihovo zdravlje. Jednostavno, higijena je na prvom mjestu da bi sve bilo u redu. Ne trebate svaki dan pregledavati stanje, dovoljno je nekoliko puta godišnje", otkriva Ankica Šadek.

Iako to nije obavezna uzgojna mjera, Antun papige preko zime drži u zatvorenom prostoru. "Ne dopuštam da temperatura bude manja od pet stupnjeva. Ptice se u to doba ne legu, samo miruju, a slučajno ako neka ptica daje mlade, dižem temperaturu na 12 stupnjeva", ističe Smojvir.

Za uzgoj malih životinja potrebno je puno ljubavi

Kako govore naši sugovornici, uzgoj malih životinja ne donosi veliku materijalnu korist, stoga je presudna ljubav prema toj djelatnosti. "Bez toga ne ide. Dogode se uginuća, lisica mi je sad nedavno pokupila male kokoši Hrvatice od dva mjeseca, koje su taman prstenovane i sada sam praktički ostao bez prstenja, ali to je sve prirodno i normalno", rekao je Kovačević.

"To se sve radi iz ljubavi. Kao na primjer kad netko ima old timere. To je sve skupo, ali ako to volite ne gledate na cijenu", rekao je Smojvir.

"Potrebna je ljubav i volja, jer ako to nemate ne možete krenuti s ničim. Nadalje, dovoljan je minimalan prostor i neki uvjeti da možete hraniti, odgajati i brinuti se za životinje, ali prije svega potrebna je ljubav", zaključila je Ankica Šadek.