Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žirovanje svinja
  • 18.03.2014. 10:15

Zabrana žirovanja svinja uništila tradiciju uzgoja

Silvo-pastoralni način držanja svinja podrazumijeva uzgoj svinja u šumama. U takvim uvjetima osnovu njihove hranidbe čine žir, bukvica, divlje voće, divlji kesten te kukci i gujavice.

Foto: depositphotos.com, peus
  • 2.512
  • 203
  • 0

Otkako je u šumi kod Vrbanje pronađena uginula svinja za koju se tvrdi da je bila zaražena svinjskom kugom, Ministarstvo poljoprivrede najavljuje izvođenje svih domaćih svinja iz šume jer postojećim Zakonom o šumama, izričito je zabranjeno njihovo držanje u šumskim predjelima koji za to nisu predviđeni, a riječ je uglavnom o lovištima. Lovci, pa i veterinari imaju svoju ulogu u zabrani korištenja šuma. Sumnja zbog kuge nije dokazana, izvorište je bilo na farmi zbog nekontroliranog uzgoja i zbog toga dolazi do svinjske kuge i trihinele. Lovcima pak smetaju svinje jer rahle i pročišćavaju tlo.

Uzgoj crne slavonske svinje vezan je za pašnjake - kojih nema

Na ekološkom OPG-u Mirjane Petrović u Vukojevcima uzgaja se crna slavonska svinja. „Mi svoje svinje ne žirujemo jer nemamo pristup ni mogućnost izlaska, za razliku od uzgajivača fajferice kojih ima u Vukovarsko-Srijemskoj Županiji, a koje odlaze u Spačvanske šume. Svinje su istjerane radi bolesti, nema ograda i ne smiju biti bez nadzora. Dobre strane žirovanja primjećuju se na stoci kvalitetom mesa, a za šumarstvo, gdje nisu uzgojni radovi, svinje su besplatni kopači. Najveća prepreka daljnjem uzgoju crne slavonske svinje bit će mi naputak prema kojemu će njihov uzgoj morati biti isključivo vezan uz pašnjake jer se inzistira na tome da svinje budu na otvorenom, a problem je taj što kod nas u selu pašnjaka nema“, kaže gđa Mirjana.

Crna slavonska i turopoljska svinja dio tradicionalnog identiteta RH

Crna slavonska i turopoljska svinja su dvije autohtone pasmine svinja Republike Hrvatske. Crna slavonska svinja nastala je u drugoj polovici 19. stoljeća na imanju grofa Pfeifera, Orlovnjak, u blizini Osijeka. U postupku stvaranja pasmine sudjelovale su lasasta mangulica, berkshire pasmina i poland china. Cilj ovog selekcijskog postupka bio je stvoriti svinju koja će biti ranozrela, plodnija i mesnatija od primitivnih pasmina koje su tada bile najbrojnije na području Slavonije. Ova pasmina prilagođena je uzgoju u ekstenzivnim uvjetima te držanju u šumama i na paši uz dohranjivanje kukuruzom tijekom zimskog razdoblja. Kako bi se iskoristio genetski potencijal crne slavonske svinje u pogledu njezine plodnosti i proizvodnosti predviđa se uzgoj u poluekstenzivnim uvjetima.

U dobi od 18 mjeseci, tovljenik može ostvariti tjelesnu masu od 150 kg. Tradicionalni uzgoj crne slavonske svinje temeljio se na ekstenzivnom držanju uz korištenje pašnjaka i šuma slavonskog hrasta. U takvim uvjetima uzgoja, osnovu hranidbe činili su žir, paša te male količine kukuruza ili drugih žitarica (0,15kg dnevno/svinji). Uzgoj i držanje crne slavonske svinje značajan je s pogleda očuvanja autohtone pasmine te zaštite kulturnog i tradicionalnog identiteta Slavonije i Republike Hrvatske. Osim toga, dobivanjem sirovine za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda (kulen, kobasica, slanina, čvarci) omogućilo bi se povećanje konkurentnosti na tržištu te razvoj sela i malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Razvoj ruralnih područja uz mogućnost proizvodnje visokokvalitetnih tradicionalnih proizvoda temelj su unapređenja ekonomske slike određenog područja.

Silvo-pastoralni način držanja svinja ekološki prihvatljiv i pogodan

"Zbog očuvanja pasmine, osnovana je Udruga uzgajivača crne slavonske svinje", rekao je moj sugovornik dr.sc. Vladimir Margeta, autor rada „Silvo pastoralni način držanja svinja“. Šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima u hrastovim šumama, no on se može provoditi i u šumama pitomog kestena ili bukve. Šume ne mogu osigurati dovoljnu količinu hrane tijekom cijele godine, no u kombinaciji sa pašnjacima i strnjacima moguće je zadovoljiti hranidbene potrebe svinja. Radi sprečavanja križanja sa divljim svinjama, preporučuje se držanje kastriranih svinja. Cilj silvo-pastoralnog načina uzgoja je omogućiti svinjama pašu ili žirovanje koji pašnjak i šuma mogu podnijeti bez degradacije. Navedeni način uzgoja svinja je ekološki prihvatljiv te osigurava prirodne uvjete držanja svinja, ne zahtijeva izgradnju skupih i modernih farmi, velike veterinarske troškove ili troškove hrane.

Prednosti ovakvog načina držanja svinja su manja financijska ulaganja, ekološka prihvatljivost i uzgoj u skladu s dobrobiti svinja. Kretanjem po šumskim površinama ostvaruje se pozitivan utjecaj na dobrobit i zdravlje svinja i kvalitetu konačnih proizvoda. Svinje uzgajane u silvo-pastoralnom sustavu odlikuju se sporijom stopom rasta, no dobrim tovnim svojstvima i dobrom otpornosti, a životinje imaju nekoliko važnih uloga. To se odnosi na prevenciju kolonizacije pašnjaka od strane nametnika, poboljšavanje kvalitete travnjaka, ubrzavanje ciklusa nutrijenata te poboljšavanje plodnosti tla. Meso svinja držanih u ovakvom sustavu držanja može postići veću cijenu na tržištu.

Žir kao osnova hranidbe - izvor tokoferola i tanina za bolju kvalitetu mesa

Prednost korištenja žira u hranidbi svinja su njegov kemijski sastav te antioksidacijska svojstva. Prinos žira po hektaru je od 300 do 700 kg i u ovisnosti je od vrste hrasta. Konverzija žira u hranidbi svinja važan je parametar, a prema Rodriguez-Estevez i sur. (2010) on iznosi od 8-12 kg žira. Konverzija je ovisna o karakteristikama obroka, prosječnom dnevnom prirastu te energiji utrošenoj pri traženju hrane. Žir je bogat α i γ tokoferolima i taninima. Tanini osim što imaju veliki antioksidacijski kapacitet, također su i nedušični biljni polimeri koji se vežu na proteine te smanjuju njihovu probavljivost.

Uzgoj svinja u šumama - prednost za drvnu industriju i strukturu tla

Uzgoj svinja u šumama zastupljen je u različitim stupnjevima od razdoblja domestikacije svinja. Geografski položaj, biljke i životinje koje se uzgajaju na određenom području imaju utjecaj na silvo pastoralni uzgoj. Žir predstavlja najvažniji proizvod silvo-pastoralnog načina uzgoja. Osim toga, ovim se načinom mogu proizvesti sirovine za drvnu industriju, a također ovaj kombinirani način uzgoja sa svinjama ima pozitivan utjecaj na strukturu tla i sadržaj hranjivih tvari. Silvo-pastoralni sustav uzgoja drugih mediteranskih zemalja može poslužiti kao dobar temelj za razvoj i u Hrvatskoj.

Tradicija žirovanja svinja poznata u Spačvanskim šumama

U prošlosti su seljaci na poseban način hranili svoje blago "šparajući kukuruz i žito". Najpoznatiji su bili spačvanski svinjari, mada ih je bilo i u drugim dijelovima Slavonije i Hrvatske, gdje su se visoke hrastove i bukove šume obilato koristile kao hranilišta jer su žir i bukvica bila prava poslastica za svinje. Budući da su šume bile ponekad udaljane od naselja i više kilometara nije bilo moguće svakodnevno po snijegu i hladnoći tjerati ,"gice," kako su ih iz milja nazivali stari Slavonci pa su gradili od pruća obore i koceve gdje su se krmače prasile i bili su zaštita od hladnih slavonskih zima.

Svinje su marljivo prebirale po "šušnju", debelim naslagama lista uz puckanje tvrdih plodova žira pod njihovim zubima. U velikim spačvanskim šumama postoje i danas kao svjedoci prohujalog vremena napušteni obori u kojima su obitavale svinje za ružna vremena i gdje su im vlasnici donosili dodatno kukuruz u klipu dok prebrode kritični period zima. Vremena su se promijenila, šumari i novi zakoni istjerali su svinje iz šuma, a njih je sve manje jer je prava rijetkost naići na stogodišnje stablo bukve ili hrasta.

Ali nisu uvijek čobani činili "štetu" po šumama i putem do njih, već su iz šuma donosili divlje kruške, jabuke i trešnje te ih zasadili na svojim imanjima, kalemili i zahvaljujući njima danas se mogu pronaći velika stabla voćaka uz put i uz rubove šuma. Turopoljski plemenitaši od davnina su na Bartolovo utvrđivali načine kako da svinje što lakše prezime u šumi. Cilj je obići šumu i provjeriti kvalitetu i rodnost žira, osnovne hrane najstarije europske pasmine svinja - žirovina.

Dogodila se treća uzastopna sušna godina koja je upropastila odličan urod kakav je bio do srpnja. Plod je jednostavno počeo otpadati. Procjena je da će gubitak uroda 2013. biti 50% rodnosti“, kaže Damir Brebrić, šumar Plemenite oćine turopoljske. Rodnost žira plemenitašima ove godine ne ide na ruku, ali kažu da će zajedno sa strukom učiniti sve za spas ove autohtone pasmine svinja.

Zdravo i domaće ima sigurnu budućnost, ali gdje?

Foto: depositphotos.com, peus


Tagovi

Crna slavonska svinja Silvo-pastoralni način uzgoja Žirovanje Vladimir Margeta Stogodišnja stabla Uzgoj svinja Fajferica Turopoljka Žir Šuma slavonskog hrasta Tokoferol Tanini Ekološka prihvatljivost Udruga uzgajivača svinja Tradicionalni id


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P