Konvejer predstavlja sistem kontinuirane odnosno neprekidne proizvodnje zelene krme za ishranu stoke, za što duži vremenski period u toku godine. Na taj način smanjuje se potreba za kupovinom skupe stočne hrane i povećava kvalitet prehrane stoke.
Opšta slika poljoprivrede na većem dijelu naših područja je velika usitnjenost parcela i svaštarenje u proizvodnji. Da bi se uskladile mogućnosti gajenja određenih biljnih vrsta i zadovoljile potrebe za stočnom hranom, preporuka je proizvođačima uvođenje zelenog krmnog konvejera, navodi stručnjak za ratarstvo, Milica Popadić.
Konvejer predstavlja sistem kontinuirane odnosno neprekidne proizvodnje zelene krme za ishranu stoke, u što dužem vremenskom periodu u toku godine. Na taj način smanjuje se potreba za kupovinom skupe stočne hrane i povećava kvalitet prehrane stoke.
Pored toga racionalnost ishrane proizilazi iz znatnog smanjenja gubitaka u prinosima. Minimalni su troškovi pripreme, spremanja i konzervisanja krme, a nema ni troškova čuvanja i propadanja tokom skladištenja. Ako se zelena hraniva koriste ispašom, praktično nema ni troškova pripreme. S druge strane, zahvaljujući visokoj svarljivosti, najveći koeficijent iskorištavanja je kod zelene krme.
Proizvodnju ovog hraniva treba uskladiti prema potrebama gazdinstva za njim, a koje su u direktnoj vezi sa brojem i veličinom grla na farmi, kao i raspoloživom mehanizacijom i radnom snagom. Za te namjene pogodne su jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljne vrste.
Navedena proizvodnja je specifična jer se biljke koriste u tehnološkoj, a ne u fiziološkoj zrelosti. Mogućnost uzgoja zavisi od samih usjeva, raspoloživih za gajenje, kao i njihove dužine vegetacije, količine zelene mase koju formiraju, kvaliteta krme koju proizvode kao i njihove mogućnosti gajenja u smješama, naglašava ovaj stručnjak.
Zelena krma se može koristiti putem ispaše, košenjem i davanjem stoci svježe ili provenule zelene mase. Biljne vrste pogodne za ovu svrhu su: kupusnjače, ozime i jare jednogodišnje i višegodišnje mahunarke, jednogodišnja prosolika žita, jednogodišnje krmne mahunarke. Pri proizvodnji, posebnu pažnju obratiti na mogućnosti korištenja nekih vrsta, čak i zimi, hranjivost i svarljivost, kao i dužinu perioda iskorištavanja.
Po mirisu i boji procijenite da li je silaža ili sjenaža dobra
Podjela biljaka prema konvejerskom redosledu stasavanja je na:
Uvođenjem ovih vrsta u proizvodnju postiže se višestruki efekat. Stoka uvijek ima svježu hranu, daje veću količinu mljeka, a u slučaju ostajanja usjeva na polju, njegovim zaoravanjem poboljšava se kvalitet zemljišta, ističe Popadić.
Šta je zeleni krmni slijed i zašto je važan u ishrani muznih krava
Kako smo ranije pisali, da li u svježem stanju ili konzervirana voluminozna krmiva daju se muznim kravama u izbalansiranom obroku. Koliko kilograma i kada, zavisi od faze laktacije i njihovih potreba. Sijeno je poželjno davati u količini od dva odsto ukupne mase grla, što je najčešće 4,5 - 5,5 kg/dan. Količina silaže u obrocima mlječnih krava takođe varira, optimalan raspon je je 20 - 30 kilograma po danu u ukupnom obroku.
Tagovi
Autorica