Zadruga 'Proizvodi sela': Fiskalizacija će ugasiti mljekomate trećine proizvođača

Skora fiskalizacija mljekomata, ali i siromata, jajomata, bučomata i drugih takvih samoposlužnih aparata, koji od Nove godine moraju imati ugrađen novi softver, i dalje muči poljoprivrednike. I uz obećanu nadoknadu države od pola milijuna kuna, teško se nose s nametima koji iznose do 5.000 kuna po aparatu jer je i sada ta proizvodnja bila 'na rubu isplativosti'.

Upravitelj zadruge 'Proizvodi sela' Darko Pavičević kaže da će svi izgubiti. "Na to sam upozorio i na razgovoru u Ministarstvu financija. Trećina proizvođača koji imaju starije uređaje, uvezene prije deset godina iz Italije, neće moći nastaviti s radom jer se u njih ne može ugraditi taj famozni softver", upozorava.

Za novi softver 700 litara mlijeka?

Prema njegovim riječima, mljekarima je to nelogično jer su prije morali prijaviti aparate Ministarstvu da bi uopće dobili dozvolu za postavljanje, a i uredno plaćaju PDV na kraju mjeseca (ukupno 12 posto poljoprivrednika je u sustavu PDV-a, op.a).

Inače, zadruga "Proizvodi sela" okuplja 13 mljekara iz Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske županije i Grada Zagreba, koji imaju 15 mljekomata. U posljednjih šest godina, od 2014. godine, otvorili su i 30-ak radnih mjesta, a u prosjeku dnevno imaju od 500 do 1.500 litara mljeka, što u sektoru koji je doživio najveću kalvariju posljednjih 20 godina te je broj proizvođača pao ispod 5.000 - nije malo. Članovi zadruge imaju i šest mini-sirana u kojima se dnevno preradi oko 2.500 litara mlijeka.  

Ministrica pustila u rad mljekomat i ponovila: sufinancirat ćemo fiskalizaciju

Pavičević drži da ako su poreznici htjeli doskočiti vlasnicima aparata za kavu, onda neka njih gone jer sada će po svima udariti jednako do 5.000 kuna po aparatu za novi softver. "S obzirom na to da litra svježeg mlijeka na mljekomatu stoji šest kuna to bi značilo da seljak mora prodati najmanje 700 litara samo da bi otplatio softver za fiskalizaciju, i to da ni krave, niti on ne treba niti kune", pojašnjava. 

Čuli smo da je direktna prodaja mlijeka odnosno njihovo udruživanje te prodaja putem aparata, značila konačno micanje proizvođača od industrije koja im je godinama diktirala uvjete proizvodnje kroz otkupnu cijenu, a sada ih država tjera da potpisuju ugovore s njima.

Za uspješan mljekomat je najvažnija dobra lokacija 

Farma muznih krava 'Pa-vita' Kristijana Pandeka iz Rugvice ima tri mljekomata, a prvi je u Sesvetama u funkciji već pet godina, dok su druga dva u Velikoj Gorici. On je zadovoljan što je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo problem s fiskalizacijom mljekomata jer će ugradnja novog softvera značiti i dodatne troškove koji će mjesečno iznositi 50 kuna, odnosno godišnje 600 kuna. 

Njegova farma, vrijedna oko milijun eura, posjeduje 140 muznih krava simentalki te još 130 grla stoke, a dobije gotovo 3.000 litara mlijeka dnevno. Direktnom prodajom obitelj Pandek, koja ima i sedam zaposlenih, želi dostići prodaju trećine vlastite proizvodnje. Inače se godišnje na mljekomatima proda 1,6 milijuna litara. 

Otkrio nam je da je za uspješan rad mljekomata, uz redovitu i pravovremenu opskrbu i servisiranje, najvažnija njegova lokacija u užem gradskom stedištu ili na tržnici. "Potrošači su nas jako dobro prihvatili, a za širenje posla, uz nova zapošljavanja, treba i investirati, jer nije ovo 'jeftina priča", kaže nam.

Mljekomati su na rubu isplativosti 

S druge strane, OPG Vlado Jurkas iz sela Harmica kod Zaprešića, ima ukupno 150 krava, ali i 16 zaposlenih za koje mjesečno mora osigurati 140.000 kuna. Sve to iz jednog mljekomata na tržnici u zagrebačkom naselju Špansko i nekoliko manjih trgovina u kojima se mogu naći njihovi nagrađivani sirevi, svježe, ali i pasterizirano mlijeko, obični i voćni jogurti, surutka...

Za proizvodnju mlijeka, ali nešto kasnije i za obiteljsku siranu, odlučili su se 2006. godine, nakon posla s tovom junadi, kada su u Austriji kupili osnovno stado odnosno 33 bređe simentalske junice. Mljekomat pune svaka 24 sata s dva tanka, u svakom je po 190 litara svježe pomuzenog mlijeka, a ostatak neprodanog ide u daljnju preradu. 

Jurkas ističe da je i dosad poslovanje s mljekomatima bilo na rubu isplativosti. Za njega su se nakon velike krize u otkupu, odlučili kako bi sami imali pod kontrolom sve potrebne karike od proizvodnje do prodaje mlijeka i njegovih proizvoda, ali na njima se ne mogu prodavati neke velike količine mliječnih proizvoda. "Osim toga, ove godine je i pandemija koronavirusa učinila svoje", kaže Jurkas.

Je li 2020. godina zadnja za jajomate, mljekomate i uljomate u Hrvatskoj?

Drži da je fiskalizacija mljekomata 'nepotreban trošak' odnosno harač. "Mi svi ionako već plaćamo porez odnosno ne radimo na crnom ili sivom tržištu koje je uzelo maha", zaključuje Jurkas. 

Inače, na upit Agrokluba upućen Ministarstvu financija, odgovorili su iz Porezne uprave sljedeće: 

Od 1. siječnja 2021. godine počinju se primjenjivati odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine, broj 133/12, 115/16, 106/18, 121/19) prema kojima se obveza fiskalizacije proširuje i na obveznike fiskalizacije koji ostvaruju promete putem samoposlužnih uređaja.

Porezna uprava: Za prilagodbu su imali dvije godine 

Kako navode, samoposlužni uređaj je automatizirani koji se smatra posebnim prodajnim mjestom kojem se ne propisuje obveza izdavanja računa, već obveza da se postojeće programsko rješenje nadogradi na način da u trenutku prodaje dostavlja određene podatke Poreznoj upravi (fiskalizira podatak o prodaji) pri čemu u naplati robe ili usluge ne sudjeluje osoba.

Nastavno na navedeno, pojašnjavaju, oni koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode putem samoposlužnih uređaja (jajomati, mljekomati i sl.) kao i ostali koji prodaju proizvode ili obavljaju usluge putem samoposlužnih uređaja (aparati sa slatkišima i sl.) obvezni su provoditi postupak fiskalizacije prodaje putem samoposlužnih uređaja bez izdavanja računa primjenjujući odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom i pripadajućeg pravilnika.

"Budući je ispunjenje zakonske obveze iziskivalo odgovarajuću nadogradnju postojećih programskih rješenja, određeno je da se predmetne odredbe primjenjuju s odgodom od dvije godine odnosno od 1. siječnja 2021. godine čime su obveznici fiskalizacije dobili relativno dovoljno vremena za prilagodbu poslovanja i predvidivog planiranja mogućih jednokratnih troškova prilagodbe", zaključuje se u odgovoru.