Žele omogućiti ponovno žirovanje fajferica

Crna slavonska svinja, poznata i kao fajferica, autohtona je hrvatska pasmina nastala u drugoj polovici 19. stoljeća. Odlikuje se čvrstom konstitucijom, dobrom otpornošću i prilagodljivosti ekstenzivnim uvjetima držanja.

Tradicionalni uzgoj ovih svinja u Slavoniji je podrazumijevao i žirovanje tijekom kasne jeseni i početkom zime, no žirovanje svinja u našim šumama danas je zabranjeno. U okviru borbe za povratak tog običaja u naše šume, Poljoprivredna zadruga Leta iz Vukojevaca pokraj Našica u suradnji s Vladimirom Margetom iz Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku trenutno provodi pokus čiji je cilj dokazati prednosti koje žirovanje ima na ekonomsku isplativost uzgoja, ali i tehnološka i kvalitativna svojstva mišićnog i masnog tkiva.

U pokusu 30 tovljenika

"Crni pigment štiti svinju od loših nepovoljnih uvjeta, odnosno štetnih sunčevih zraka ljeti, a i zimi privlači sunčeve zrake", kaže Margeta. Meso fajferice je crvenije, čvršće, manje otpušta vodu, mast je konzistentnija.

Vukojevačkim pokusom obuhvaćeno je 30 tovljenika ove pasmine, čija je jedna od najznačajnijih odlika izuzetna kakvoća mišićnog i masnog tkiva, koje je pogodno za preradu tradicionalnih slavonskih suhomesnatih proizvoda. Udio mišićnog tkiva kod fajferice je 45 do čak 50%.

Fajferice imaju pozitivan učinak na šumu

"Naš cilj je da ukažemo šumoposjednicima da fajferica ima pozitivan učinak i na samu šumu. Ona prorahljuje tlo, gnoji ga i uništava štetne ličinke iz tla koje kasnije mogu oštetiti drvo i samim time imati nepovoljan učinak na šumu", ističe Margeta. Za potrebe pokusa otkupljeno je 10 tona žira.

Žir svinjama daju jednom na dan, po otprilike pet kilograma.

Žir kao jeftino, ali kvalitetno krmivo treba forsirati u uzgoju fajferice koja je sama po sebi brend, a žirovanjem njezino brendiranje bilo bi podignuto na znatno višu razinu. Rezultat bi bio konkurentan proizvod, ne samo na našem nego i na globalnom tržištu.

Foto: screenshot/youtube.com