Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obitelj Drašković
  • 25.03.2021. 10:30
  • Varaždinska, Veliki Bukovec

Grof Draskovich: Poljoprivredni proizvod danas mora imati dodanu vrijednost

Sva imovina još im nije vraćena, ali potomak hrvatske plemićke obitelji uspješno uzgaja aromatično bilje u Velikom Bukovcu, najavljuje ulaganja u šume kod Slatine i za daljnji razvoj traži mlade, dinamične ljude.

Foto: Igor Čolaković
  • 4.067
  • 138
  • 2

Grof Nikolaus Draskovich, potomak hrvatske plemićke obitelji Drašković, već 25 godina vodi pravnu bitku za povrat sveukupne imovine koja im je oduzeta nakon 2. svjetskog rata. No, unatoč dugogodišnjoj borbi ne odustaje, već na poljoprivrednim i šumskim površinama koje su im vraćene planira nova ulaganja.

"Iskustvo upravljanja koje sam stekao u Austriji želim prenijeti u Hrvatsku. Naše imanje u Güssingu, koje je nekoć pripadalo obitelji Batthyany, u posjedu je obitelji već šest naraštaja, odnosno gotovo dva stoljeća", pojašnjava i dodaje kako je na imanju zaposleno stotinjak ljudi, koji rade u postrojenjima za proizvodnju električne energije iz biomase i solarnih panela, u pilani, zatim u tvrtki koja je specijalizirana za električne instalacije i grijanje, te naravno, u poljoprivredi.

Nekada su, kaže, imali i benzinsku crpku, no nju su nedavno zatvorili, jer na imanju imaju sve više električnih vozila, pa im ona više nije bila potrebna. No, sada uspješno razvijaju i projekt vezan uz proizvodnju električnih baterija za elektrovozila.

Ispravak povijesne nepravde

"Model upravljanja već godinama nastojimo prenijeti i u Hrvatsku, gdje imamo zaposleno četrdesetak radnika. No, problem povratka imovine utječe i na gospodarenje našim posjedima koji su nam vraćeni u postupku denacionalizacije", pojašnjava vrlo nezadovoljan dinamikom toga postupka, jer su mu otac, grof Karl, kao i drugo dvoje podnositelja zahtjeva za povrat imovine obitelji, koji je podnesen još 1997. godine, danas nažalost, pokojni.

Obitelj se bavi uzgojem aromatičnog bilja (Foto: arhiva N. Draskovich)

"Nisu doživjeli da povijesna nepravda bude ispravljena i da imovina koju su nam oduzeli komunisti bude vraćena", kaže i komentira da ga žalosti što Hrvatska i dalje odugovlači s vraćanjem, a da je za njih najvažnije da ovdje, gdje su Draškovići stoljećima živjeli, mogu živjeti i on i njegova obitelj koja želi poslovati i zapošljavati ljude. 

"Imamo puno planova, započinjeno nove projekte i tražimo ljude za naš tim", istaknuo je.

Aromatično bilje za farmaceutske tvrtke

Tako već gotovo trideset godina uspješno razvijaju proizvodnju na posjedima u Velikom Bukovcu kod Ludbrega, na kojima danas uzgajaju aromatično bilje.

"U Güssingu smo imali istu situaciju kao i ovdje u Velikom Bukovcu, samo pedesetak godina ranije, kada su Sovjeti napustili Gradišće. I mi smo imali puno malih farmi koje su propadale jer su mladi odlazili u veće gradove. Isto se događa u Hrvatskoj", kaže grof i dodaje kako je potrebno pronaći optimalnu veličinu poljoprivrednog zemljišta koje će omogućiti normalnu poljoprivrednu proizvodnju.

Takve površine ne smiju biti ni prevelike ni premale, a svakako moraju biti specijalizirane za neku poljoprivrednu kulturu. Seljak iz okolice Ludbrega sa svojih 20 hektara ne može biti konkurentan onom iz Ukrajine. No, ukoliko će na toj površini uzgajati primjerice, neku specijalnu pšenicu za posebni kruh, onda bi ta proizvodnja mogla biti dohodovna.

"Poljoprivredni proizvod danas mora imati neku dodanu vrijednost. Mi smo u Bukovcu napustili tradicionalne kulture, kakva je bila pšenica, prodali smo sušare i preorijentirali se na uzgoj aromatičnog bilja. Prodali smo i farmu za tov junadi u Svetom Petru", i pojašnjava kako su u početku na nekih 600 hektara uzgajali pšenicu i kukuruz, a onda je političkom odlukom ta općinska zemlja razdijeljena malim, lokalnim proizvođačima koji su pak prema ugovoru s Draskovichevima trebali osiguravati dovoljno žitarica za tov na njihovoj farmi. Međutim, nisu mogli jamčiti ni kvalitetu, ni količine, a nisu mogli poštovati ni ugovorene rokove.

Grof Nikolaus Draskovich i upravitelj posjeda obitelji Ivan Domislović (Foto: I. Čolaković)

"Zato smo nakon dvije godine, u kojima smo imali velike gubitke, odlučili zatvoriti farmu. Danas se na posjedima u okolici Velikog Bukovca bavimo isključivo proizvodnjom aromatičnog bilja, jer je to puno dohodovnija kultura od klasičnih, kukuruza ili pšenice", rekao je navodeći da sada najviše uzgajaju Tagetes erectu, afričku kadificu, biljku s aromatičnim listovima i velikim cvjetovima, koje nakon obrade i sušenja prodaju svjetski poznatoj farmaceutskoj kompaniji Bayer. 

Velika šansa za Hrvatsku            

Razvojni planovi ove obitelji nisu vezani tek uz poljoprivrednu proizvodnju, jer u Hrvatskoj planiraju i značajna ulaganja u šume.

"Nedavno su nam vraćene ozbiljne šumske površine u Slavoniji. U vrijeme kada je podnijet zahtjev za povrat imovine tu su bili veliki, zreli trupci, a sada nam je ostalo samo grmlje. Cijelo to vrijeme mogli smo samo nemoćno gledati kako sijeku te hrastove šume. Tako da nam je na tim površinama vraćena možda tek desetina prijašnje vrijednosti", oslikava pretrpjelu gospodarsku štetu. Dodaje kako će trebati puno uložiti da na tim površinama oko Slatine ponovo podignu šume s kojima će biti moguće gospodariti.

"S Hrvatskim šumama koje su do sada upravljale šumama koje su nam konačno vraćene, dogovorili smo model po kojem će ova državna tvrtka njima i dalje gospodariti. Smatram da ih najbolje poznaju upravo ljudi koji su u njima godinama radili. Oni imaju potreban "know how", a osim toga, kada bismo zaposlili nove ljude, oni bi ostali bez posla. A to sigurno nije pravi put", stav je obitelji Draskovich kojoj su "Hrvatske šume bile najveći protivnik, a danas dobri partneri".

No, dodaje, paralelno grade i vlastitu strukturu koja im omogućuje uspješno upravljanje posjedima. "Stoga trebamo mlade, dinamične ljude, koji su spremni prihvatiti izazove i imaju "kliker za biznis“. Tu ne mislim samo na ekonomiste, nego i na agronome, šumare i druge inženjerske struke", kaže grof napominjući da uz poljoprivredu i šumarstvo razvijaju i pogone za proizvodnju električne energije iz biomase i solara, koji su poslovno uspješni u Güssingu.

"Mislim da je proizvodnja električne energije velika šansa za Hrvatsku. Imamo i planove vezane uz turizam, jer su nam vraćene i dvije obiteljske vile u Opatiji, u kojima ćemo urediti boutique hotel", najavio je nova ulaganja i dodao kako se nada da će barem jedno od njegove troje djece živjeti u Hrvatskoj te da će obitelj iz Velikog Bukovca upravljati svojim posjedima, za koje se nada da će im u cijelosti napokon biti vraćeni.  

Slavonija bi mogla ostati bez svog hrasta

Inženjer Ivan Domislović, upravitelj posjeda Draškovićevih u Hrvatskoj, koji o njima brine već gotovo trideset godina, istaknuo je kako ova obitelj, unatoč dugogodišnjoj pravnoj borbi u koju su uložili nekoliko milijuna eura, planira dugoročna ulaganja, posebice u gospodarenje šumama. Za primjer navodi kako im je denacionalizacija posjeda u Mađarskoj i Češkoj završena u samo tri godine, a u Hrvatskoj povrat nije završen ni nakon 25 godina.

Slavonska bi šuma mogla ostati bez nadaleko poznatog hrasta (Foto: Arhiva Drackovich)

"U potpuno neproduktivne sporove, za odvjetnike, takse, mjernike i vještake, uloženi su ogromni novci, koji su mogli biti iskorišteni za intenzivniji razvoj njihovih posjeda. Samo u šume koje su vraćene morat ćemo uložiti ogromna sredstva, iako smo svjesni da bismo zbog klimatskih promjena mogli imati velikih problema", ocjenjuje upravitelj. Jer, budu li se čak i dijelom ostvarile crne prognoze, Slavonija bi mogla ostati bez svoga hrasta. Već je sada suho i vruće, žira je sve manje, zato se mora u obzir uzeti i taj scenarij i tražiti alternativu.

"U gospodarenju šumama to je sada naša najvažnija zadaća", upozorava Domislović navodeći da stoga uz hrast planiraju saditi i druge vrste drveća, kako bi dobili potrebnu diverzifikaciju. Hrastu treba 120 godina da naraste, a nitko od nas, kaže, ne može predvidjeti kakve će klimatske prilike tada vladati u ovom dijelu svijeta.


Fotoprilog


Tagovi

Nikolaus Draskovich Grof Drašković Ivan Domislović Aromatično bilje Slavonski hrast


Autor

Igor Čolaković

Više [+]

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]