Hoće li slavonski hrast lužnjak osvojiti Poljake?

Prije točno godinu dana u Vukovarsko-srijemskoj županiji boravilo je izaslanstvo tvrtke PAG International iz Krakowa u Poljskoj predvođeno direktorom Bartoszom Pudom koje je domaćinima iznijelo namjeru i zanimanje ulagati u Vukovarsko-srijemsku županiju.

Prvi čovjek krakovske tvrtke koja je dio poslovne grupacije PBK iz Krakowa, velikog poslovnog sustava iz prehrambeno-trgovinskog sektora, rekao je tada da su došli razgovarati o mogućim oblicima suradnje i da su dobili brojne informacije o istoku Slavonije i došli do saznanja kako je ovdje veliki potencijal u proizvodnji hrane. Dogovoreno je povezivanje poljske tvrtke s proizvođačima hrane s područja Vukovarsko-srijemske županije, ali do sada u javnost nisu izašli podaci o mogućim sklopljenim ugovorima i uspostavi suradnje.

Ugovori s domaćim proizvođačima

Poljaci su bili zainteresirani za vino, rakiju, med, ali i druge slavonske specijalitete. Ovih je dana na istoku Slavonije boravilo i izaslanstvo 11 poljskih drvoprerađivača i proizvođača pokućstva zainteresiranih za kupnju drva čuvenog slavonskog hrasta lužnjaka koji se u Spačvanskim šumama prostire na 43.000 hektara i najveća je površina pod hrastom lužnjakom u Hrvatskoj i čini petinu svih šuma u Hrvatskoj.

Nedostatak sirovine u Poljskoj

"Poljska je jedna od zemalja Europske unije koje imaju dobro razvijeno gospodarstvo te od Poljaka možemo puno naučiti, posebice u drvnoj industriji u smislu bolje i funkcionalnije organizacije tržišta", rekao je Josip Faletar iz Drvnog klastera Slavnski hrast koji je uz HGK Županijsku komoru Vukovar i Vukovarsko-srijemsku županiju suorganizator poslovne konferencije hrvatskih i poljskih drvoprerađivača, a okuplja 23 najveća drvoprerađivača u najistočnijoj županiji.

Rafal Gruszczynski iz Poljske gospodarske komore, kaže kako obzirom da su poljske drvoprerađivačke tvrtke sve dinamičnije i razvijaju se na inozemnim tržištima, imaju veliki potencijal i izvoze jako puno drvenih podova i piljene građe. Najveći problem s kojim se Poljska trenutačno suočava je nedostatak sirovine - kvalitetnog drveta i suradnje s državama koje prodaju drvo, posebice hrast.

Za hrvatske drvoprerađivače poljsko tržište otvoreno

"Zato i tražimo partnere u državama Europske unije, ali i drugdje, koje su poznate po uzgoju hrasta i drugog drveća. Ovdje su došli predstavnici naših najvećih tvrtki u drvnoj industriji i nadaju se suradnji. Osim za drvnu sirovinu ili poluproizvode od drveta, zanimaju se i za finalne proizvode, kao što su vrtne garniture, podovi ili sve ostalo što hrvatsko tržište nudi", pojasnio je Gruszcynski dodajući kako je u Poljskoj posluje oko 7.500 tvrtki u drvoprerađivačkoj industriji s prerađenih 38 milijuna kubičnih metara drva godišnje, što je očiti signal kako je za hrvatske drvoprerađivače ogromno poljsko tržište otvoreno.

Domaćini su gostima iz Poljske pokazali sedam drvoprerađivača koji proizvode furnir, parket i drvene podove svih vrsta, vanjska i unutarnja vrata, pokućstvo, barrique bačve, drvene kuće, bioenergente pelete i brikete, drvnu galanteriju, piljenu građu jasena i hrasta pa čak i lake zrakoplove.

Razvoj novih proizvoda i plasman na treća tržišta

U Drvnom klasteru Slavonski hrast su zadovoljni hrvatsko-poljskom konferencijom u drvnom sektoru i ocjenjuju kako je to dobar nastavak i do sada uspješne suradnje Vukovarsko-srijemske županije i Velikopoljskog vojvodstva, posebice u drvoprerađivačkoj branši, a rezultat je dogovorena suradnja poljskih i hrvatskih drvoprerađivačkih tvrtki na konkretnim projektima, posebice u razvoju novih proizvoda i zajedničkom izlasku na treća tržišta.

Predsjednica Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Vukovar, Vinka Ivanković podsjetila je kako drvna industrija danas čini 3,5% BDP Republike Hrvatske te kako su u toj branši relativno male plaće, oko 3.600 kuna, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 1.500 tvrtki, u sektoru prerađivačke industrije njih je oko 250, od čega je 56 drvoprerađivača što predstavlja značajan potencijal.

Za 30 godina nećemo imati što sjeći

No, Tomislav Dubravac, koordinator projekta "Ekološke klimatske promjene i problem obnove šuma hrvatska lužnjaka Spačvanskog bazena" iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, upozorava kako Spačvanski bazen pripada kategoriji starih šuma i prema projekcijama, za tridesetak godina će 60 i nešto posto sastojina hrasta lužnjaka Spačvanskog bazena biti 1. i 2. dobnog razreda dakle, mladih šuma. To znači da trenutno ima dovoljno sirovine, ali za 30 godina nećemo imati što sjeći pa Dubravac savjetuje šumare da postupaju pametno i da se izbore za održivi razvoj hrvatskih šuma.