Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Jarebika
  • 30.06.2019. 18:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Jarebika - nepravedno zanemarena i zapostavljena šumska voćkarica

Sveučilišni profesori Damir Drvodelić, Tomislav Jemrić i Milan Oršanić autori su monografije o zapostavljenoj šumskoj voćkarici. Koja je važnost uzgoja i uporabe jarebike?

Foto: doc.dr.sc. Damir Drvodelić/doc.dr.sc. Mario Ančić
  • 1.794
  • 474
  • 0

Nedavno je u izdanju Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz tiska izašla znanstvena sveučilišna monografija "Jarebika - važnost, uzgoj i uporaba“ koju je napisao doc. dr. sc. Damir Drvodelić iz Zavoda za ekologiju i uzgajanje šuma na tom Fakultetu koji je, kako ističe, cijeli svoj život poklonio istraživanju šumskih voćkarica. Suautori tog vrijedog sveučilišnog izdanja su prof. dr. sc. Tomislav Jemrić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Milan Oršanić sa Šumarskog fakulteta.

Nakon monografije o oskoruši koja je objavljena 2015. godine, ovo je druga vrijedna monografija iz edicije Sorbus istih autora koja obrađuje jednu šumsku voćkaricu.

"Ovog puta predmet našeg interesa je jarebika, još jedna zanemarena zavičajna vrsta iznimne ekološko-biološke i tehnološke vrijednosti u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama. Tome je zasigurno doprinio nedovoljan interes znanstvenika, prvenstveno šumara i voćara, ali i prehrambenih tehnologa i farmaceuta. Ne smije se zaboraviti ni njezina zapostavljenost u pejzažnoj arhitekturi. Taj jedinstveni jesenski i zimski ukras naših šuma neizmjerno je važan za održavanje biološke raznolikosti i stabilnosti šumskih sastojina.

Važnost jarebike u održavanju populacija ptica

Posebno treba naglasiti važnost njezinih plodova za održanje populacije ptica među kojima su mnoge ugrožene. Zato smo u ovoj monografiji pokušali prikupiti što je moguće više relevantnih domaćih i stranih znanstvenih istraživanja, ali i podataka o mjestu koje jarebika zauzima u svjetskoj književnosti, glazbenoj umjetnosti, grboslovlju i filateliji. Monografija obuhvaća i vlastita znanstvena istraživanja iz problematike sjemenarstva i rasadničarstva…“, napisali su autori u predgovoru monografije. 

"Tijekom studiranja, nisam puno znao o jarebiki jer je nastavni program studija bio takav da se nisu posebno isticale neke rijetke i zaboravljene vrste drveća. Kad sam došao na fakultet kao znanstveni novak, prvi koji je prepoznao važnost šumskih voćkarica, ne samo u Hrvatskoj nego i svijetu, bio je akademik Slavko Matić, na čemu mu od srca zahvaljujem. Isto tako zahvaljujem akademiku na temi doktorskog rada pod nazivom "Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ Svekoliku brigu oko mojeg doktorata vodio je mentor prof. dr. sc. Milan Oršanić na čemu mu posebno zahvalan.

Jarebika daje i skupocjeno drvo 

Bez interdisciplinarnog pristupa, ova monografija ne bi imala tako veliki značaj, pri čemu posebno ističem skoro dva desetljeća dugo prijateljstvo i izuzetno dobru znanstvenu suradnju s prof. dr. sc. Tomislavom Jemrićem jer je jarebika i voćarska vrsta, ali u potpunosti zanemarena u hrvatskom voćarstvu i šire“, kaže doc. dr. sc. Drvodelić zašto se, među ostalim, odlučio za pisanje monografija o šumskim voćkaricama iz roda Sorbus L.

Prirodno bogatstvo hrvatskih šuma 

U istraživanju 4 vrste iz tog roda (mukinja, jarebika, oskoruša i brekinja) na više lokaliteta u Republici Hrvatskoj, ovaj znanstvenik otkrio je, kaže, mnoge do tada nepoznate, ali i potvrdio puno poznatih znanstvenih spoznaja o šumskim voćkaricama.

Zanemarena i zaboravljena oskoruša - kraljica tvrde bjelogorice

"Postao sam veliki zaljubljenik i promicatelj ovog prirodnog bogatstva naših šuma koje u sebi krije neslućene mogućnosti, kako za znanstvena istraživanja tako i za njihov šumarski i voćarski uzgoj te uporabu. Kad sam prvi puta vidio stabla jarebike na Medvednici u punom urodu 2003. godine izrekao sam rečenicu koja je zapisana uz uvodnu sliku u ovoj monografiji, a glasi "Od svega šumskoga drveća ne vidjeh ljepše stablo od jarebike“. I to je prava istina.

Našem sugovorniku žao je što je jarebika nepravedno zanemarena i zapostavljena vrsta šumske voćkarice koja, kaže, ima nezamjenjivu ulogu u sukcesiji, stabilnosti, produktivnosti i bioraznolikosti šumskih sastojina, a uz sve to ona daje skupocjeno drvo, plodove koji se koriste u narodnoj medicini za liječenje mnogih bolesti, suvremenoj fitofarmaciji i za izradu mnogobrojnih potpuno ekoloških pića i hrane.

"Ona ima i velike estetske vrijednosti, pa se može reći da je ukras ili ures naših šuma, ali i urbanih prostora. Primjena jarebike u voćarstvu, šumarstvu i urbanom šumarstvu je neznatna, iako postoje već davno selekcionirane sorte i kultivari koji se sade kod podizanja voćnjaka jarebike te u gradskim uvjetima zbog toga što podnose onečišćeni zrak i daju veliku dekorativnost prostoru. O ljekovitosti njezinih plodova govore nam mnogi izvori.  

Sekundarne šumske proizvode, a posebno plodove šumskih voćkarica treba više koristiti, a narod treba educirati o mogućnostima njihove primjene u svim segmentima ljudskoga života o čemu nam svjedoče brojni povijesni mitovi, legende, narodna vjerovanja, književna djela te primjena proizvoda i hrane od jarebikinih plodova za životinjsku i ljudsku prehranu."

Šumska voćkarica zanimljiva šumarima, ali i voćarima 

Autori monografije "Jarebika“ tvrde da ova šumska voćkarica, iako rijetka vrsta, često strada u neopravdanim doznakama i prorjednim sječama. "Cilj svakog dobrog šumara-uzgajivača trebao bi biti visokokvalitetni pilanski trupac što se u slučaju šumskih voćkarica ne može potvrditi u Republici Hrvatskoj!“ Osim za šumare, jarebika je vrlo zanimljiva voćkarica i za voćare. U knjizi se mogu pročitati detaljne upute o njezinu razmnožavanju, rasadničarskoj proizvodnji sadnica, uzgoju, ali i berbi i čuvanju plodova.

U poglavlju "Pravci razvoja uzgajanja jarebike u Hrvatskoj“ među ostalim se kaže: "Sposobnost križanja jarebike s  drugim vrstama iz roda Sorbus L., pa i s biljkama drugih rodova otvara široke mogućnosti za oplemenjivački rad koji nije dovoljno iskorišten, a u Hrvatskoj ga nije ni bilo. Oplemenjivački rad u u drugim zemljama dao je izvrsne rezultate, o čemu svjedoči velik broj sorta ukrasne namjene i one za plod.

Također treba započeti istraživanja svih aspekata uzgoja ove vrste kako bi se razvila odgovarajuća tehnika uzgoja. Ne treba zaboraviti niti populariziranje ove vrste kako bi se otvorilo tržište i tako stvorili uvjeti za njenu profitabilnu proizvodnju.

Doc.dr.sc. Damir Drvodelić

Očito je da se radi o velikom zadatku koji iziskuje višegodišnji rad stručnjaka vrlo različitih profila…“, kažu autori monografije "Jarebika“, nadajući se da će ona pomoći da se na tom opsežnom i važnom projektu što prije započne ozbiljno raditi. 

Promocija monografije

Monografija "Jarebika – važnost, uzgoj i uporaba“ predstavljena je 13. lipnja na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Promociji su prisustvovali brojni gosti: studenti, akademici, profesori, šumari, članice Kluba žena Pokupsko, rodbina autora kao i brojni zaljubljenici u šumske voćkarice. O autorima monografije, njezinom značenju i o Šumarskom fakultetu, u ime uprave Šumarskog fakulteta, govorio je  prodekan za nastavu prof. dr. sc. Josip Margaletić. O samom sadržaju monografije govorili su njezini recenzenti  ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarskom doc. dr. sc. Sanja Perić i prof. dr. sc. Martin Bobinac, redoviti profesor uzgajanja šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. O sadržaju monografije i općenitoj važnosti, uzgoju i uporabi jarebike u Hrvatskoj govorio je umirovljeni prof. dr. sc. Milan Glavaš. Na kraju je, u ime sva tri autora, govor zahvale održao doc. dr. sc. Damir Drvodelić.

Svečanu promociju monografije, svojim pjesmama, pratio je pjevački zbor „Turopoljska zvona“ s voditeljicom prof. Snježanom Špehar, a samu promociju vodila je dr. sc. Jelena Kolić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Fotoprilog


Tagovi

Jarebika Šumske voćkarice Doc.dr.sc. Damir Drvodelić Monografija


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.