Mađarski hrast odnio titulu EU stabla godine

Partnerstvo za okoliš (EPA) od 2011. godine, jednom godišnje organizira ceremoniju prilikom koje se proglašava Europsko stablo godine.

Proglašenje se odvija u proljeće, u Bruxellesu, a stablo koje dobije najviše glasova donosi nagradu svojoj zemlji. Traži se osobito stablo koje istodobno predstavlja prirodnu i kulturnu baštinu. Ove je godine pobjedu odnio jedan mađarski hrast.

Natjecanje za proglašenje Europskog stabla godine ima za cilj naglasiti, kako navode na stranici EPA-e značaj starih stabala kao prirodnog i kulturnog naslijeđa koje zaslužuje našu brigu i pažnju. Ono se ne fokusira na ljepoti, veličini ili starosti stabla, već na priči koja stablo povezuje s ljudima, a koje je postalo dio zajednice.

Stablo koje je povezano s ljudima

Natjecanje organizira Partnerstvo za okoliš (Environmental partnership association), a podupire Europarlament. Čini ga konzorcij od šest osnivača koji dolaze iz Republike Češke, Slovačke, Poljske, Bugarske, Mađarske i Rumunjske, a suosnivač je Europska unija. Partnerstvo podupire projekte zajednica koji su temeljeni na zaštiti okoliša i podupire ostvarenje potencijala lokalnih zajednica.

Natjecanje za proglašenje Europskog stabla godine inspirirala je Češka partnerska zaklada za okoliš (Czech Environmental Partnership Foundation), a u istom sudjeluje 15 europskih zemalja. Svečano proglašenje objavljuje se u proljeće u Bruxellesu.

Za Europsko stablo godine 2016. glasalo je više od 200.000 ljudi iz čitave Europe tijekom čitave veljače. Najviše glasova dobio hrast medunac Quercus pubescens iz Bátaszéka u Mađarskoj.

Hrast dobio nagradu od 560 eura za pošumljavanje

Svečano proglašenje organizirano je krajem travnja pod pokroviteljstvom dr. Pavela Poca podpredsjednika Odbora Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i dr. Ladislava Mika zamjenika generalnog direktora Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane. Tom je prilikom Róbertu Bozsoliku, predstavniku Mađarske, uručena unikatna drvena skulptura i ček u vrijednosti od 560 € namijenjen brizi o drveću i pošumljavanju od sredstava koje su prikupili glasači.

Lokalni farmeri vode brigu o stablima

Medunac koji je ove godine osvojio najviše glasova, najstarije stablo u gradu Bátaszéku, preostao je od šume koja je postojala u 18. stoljeću. Nalazi se ispred kapelice podignute u vrijeme kuge kamo su se ljudi sklonili od poplave 1956. godine. Lokalni farmeri oduvijek vode brigu o njemu, orezuju suhe grane i premazuju donji dio debla. Tradicionalno ga prskaju vinom zbog vjerovanja da će to osigurati bogat urod grožđa iduće godine.

Čupali su ih i traktorima

Prošle je godine najviše bodova, također osvojio hrast. Veliki lužnjak nalazi se nasred nogometnog igrališta, u mjestu Orissaare, u Estoniji. Legenda tvrdi da su stablo u vrijeme staljinizma pokušali iščupati iz zemlje uz pomoć dva traktora, ali je ono odoljelo. Bila to istina ili ne, na kori su vidljivi tragovi od kablova.

Godine 2014. pobjedu je odnio brijest iz Bugarske, simbol grada Slivena koji je nacrtan na grbu. Pamti povijesne događaje, domaćima služi kao mjesto sastanaka, a došljacima u grad kao orijentir.

Legende o stablima

Godinu ranije za najstablo Europe izglasana je jedna platana iz Mađarske, pozamašnih dimenzija. Legenda, da je imalo ulogu orijentira za turskog napada u 16. stoljeću pokazala se netočnom jer je dokazano da je sađeno kasnije, u 18. stoljeću. Ipak, stablo je omiljeno među žiteljima grada Egera, poznatog po termalnim izvorima i o njemu se vodi dobra briga.

Obzirom da je 2012. godine za Europsko stablo godine proglašena čarobna, višestoljetna lipa u Mađarskoj to je za sada zemlja s najviše glasova. Njezinim sjemenom je prije mnogo godina izvršena sanacija požarišta, prema legendi uz pomoć mitoloških bića garabonaciása. S vremenom je i samo stablo postalo garabonaciás i sada štiti okolnu šumu čarobnim moćima.

Poljoprivrednici vjeruju u sretna stabla

Prvo stablo koje je odnijelo pobjedu je lipa koja se nalazi u selu Lelicena u Rumunjskoj. Ta petstogodišnja dama, oko koje su se odvijali svi važni društveni događaji, postala je simbol sela. Seljani vjeruju da je posađena na sretnom mjestu jer je preživjela duge periode suša, tuče, požare i veliku poplavu 1864. godine.

Premda Hrvatska do sada nije sudjelovala u natjecanju za Europsko stablo godine, događaj može biti zanimljiv i nama. Kada bi Hrvatska sudjelovala u glasanju za Europsko stablo godine, sigurno bi predstavljala ozbiljnog konkurenta. Teško da bi spomenik prirode kao što je naša Gupčeva lipa ostala nezapažena, a sigurno imamo još stabala s pričom koja možemo prezentirati Europi i svijetu.

Autor: Marija Glavaš, Foto: bigstockphoto.com, Xilius