Mapiranje prašuma - Devčića tavani prvi su predjel u kojem je pokrenut ovaj postupak

Europska komisija izradila je Novu strategiju EU-a za šume do 2030. godine. U članku 3. stavku 3.1. pod nazivom "Zaštita preostalih primarnih i starih šuma EU-a“ navodi se da postoji potreba za mapiranjem prašuma i starih šuma i uspostavom sustava njihove zaštite. Komisija će u suradnji s državama članicama i dionicima usuglasiti zajedničku definiciju prašuma i starih šuma i strogi sustav zaštite. Države članice trebale bi se hitno uključiti u dovršavanje mapiranja i praćenja tih šuma te osigurati da se njihovo stanje ne pogorša dok se ne počne primjenjivati sustav zaštite. 

Obzirom da ta definicija još nije usuglašena i nisu doneseni jasni kriteriji njezina provođenja, Hrvatske šume odlučile su djelovati proaktivno na način da pokušaju identificirati površine s obilježjima prašuma te putem Izvanrednih revizija izmijeniti propise važećih Šumskogospodarskih planova, ukoliko ti propisi predstavljaju prijetnju budućem statusu tih područja. Šumski predjel Devčića tavani prvo je područje koje će doživjeti tu sudbinu.

Nalazi se na području Parka prirode Velebit i u obuhvatu gospodarske jedinice "Senjsko bilo" kojom gospodari šumarija Otočac i gospodarske jedinice "Švičko bilo" kojom gospodari šumarija Krasno. Tijekom 1970-ih prof.dr.sc.dr.h.c. Branimir Prpić (1927.-2012.) je osnovao pokusne plohe u šumskom predjelu Devčića tavani u sklopu znanstveno-istraživačkog rada Šumarskog fakulteta radi izučavanja strukture i funkcioniranja prašuma. Šumske sastojine koje su bile predmet istraživanja predstavljaju bukovu - jelovu šumu s mišjim uhom zapadnih Dinarida (Omphalodo – Fagetum (Tregubov 1957. (Marinček et all. 1993.)) koja se razvijala bez znatnijeg čovjekovog direktnog utjecaja.

Šuma posebne namjene za znanstvena istraživanja 

Istraživanja su se provodila i kasnije tijekom vremena, ali navedeni predjel nije nikada proglašen šumom za znanstvena istraživanja. Navedeni podatci ukazuju na činjenicu da su hrvatska šumarska znanost i šumarski stručnjaci još prije 50 godina prepoznali vrijednost i značaj prašumskih sastojina. 

Krajem listopada 2021. na inicijativu Hrvatskih šuma d.o.o. održan je terenski sastanak u šumskom predjelu Devčića tavani na kojem su sudjelovali predstavnici: Šumarskog fakulteta i drvne tehnologije - prof. dr. sc. Ivica Tikvić i izv. prof. dr. sc. Stjepan Mikac; predstavnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja - Vladimir Hršak; predstavnik javne ustanove "Park prirode Velebit“ – Josip Tomaić te predstavnici HŠ d.o.o. iz Direkcije, Uprave šuma Podružnice Gospić, šumarije Otočac i šumarije Krasno. Na sastanku je nazočio i umirovljeni prof. dr. sc. Joso Vukelić. Cilj terenskog sastanka bio je utvrditi granice šumskog predjela Devčića tavani koji ima prašumsku strukturu i koji nije bio značajno pod utjecajem gospodarenja, kako bi se mogao pokrenuti postupak zaštite ovog područja iznimne vrijednosti.

S obzirom da termin "prašuma" nije definiran u zakonskim i podzakonskim aktima iz područja šumarstva i zaštite prirode Republike Hrvatske, cilj je ovaj predjel proglasiti šumom posebne namjene u kategoriji šume za znanstvena istraživanja, sukladno važećem Zakonu o šumama.

Tijekom terenskog sastanka proveden je obilazak dijela odsjeka 16b,16c,18b,18c,19b i 19c gospodarske jedinice "Senjsko bilo“ i dijela odsjeka 12a gospodarske jedinice "Švičko bilo“. Na svakom koraku su se mogli vidjeti odumrla jelova, bukova i smrekova stabla (ležeća i stojeća) ali i jelov pomladak koji će ostati u sjeni bukovih krošanja čekajući vjetar koji bi srušio pokoju trulu bukvu te im dao dovoljno svjetla da krenu prema visinama. Područje je samo po sebi izgubilo kvalitetu kakvu šumari imaju od njegovane i gospodarene sastojine, no cijelo područje postaje zanimljivo znanstvenicima koji na ovakvim sastojinama imaju prilike istraživati  prirodne procese. Tijekom terenskog obilaska pronađene su i pokusne plohe za istraživanje prašuma bukve i jele sa stablima koja su obilježena brojevima, a koje je postavio pokojni profesor Prpić. 

Nakon terenskog obilaska zaključeno je da bi se šumom za znanstvena istraživanja trebali proglasiti i područja izvan pokusnih ploha u odsjecima 16c, 18b, 18c, 19b i 19c gospodarske jedinice "Senjsko bilo“ a koje nije bilo pod direktnim utjecajem čovjeka ili gospodarenja, dok odsjek 16b i odsjek 12a gospodarske jedinice "Švičko bilo“ nemaju prašumsku strukturu zbog provođenja radova gospodarenja šumama u proteklim razdobljima. Do kraja 2021. godine HŠ d.o.o. će izraditi Izvanrednu reviziju šumskogospodarskog plana za gospodarsku jedinicu "Senjsko bilo“ kojom će predložiti Ministarstvu poljoprivrede proglašenjem šume posebne namjene za znanstvena istraživanja u šumskom predjelu Devčića Tavani. Tim postupkom navedeni šumski predjel i službeno će biti izuzet od gospodarenja.

Ne znamo što sve nose klimatske promjene 

Kako su znanstvene spoznaje vezane na prirodu i šumarstvo iznimno dugotrajni procesi zbog sporosti razvoja šumskih struktura, znanstvenicima su ovakve sastojine nepresušno blago podataka kojima nadograđuju spoznaje o sastojinama. Tako utvrđene znanstvene spoznaje koristit će šumarskoj praksi svim zainteresiranima i zaljubljenicima u šumske ekosustave uz mogućnost iskorištavanja i turističkog potencijala.

Na samom početku sastanka, prof. dr. sc. Ivica Tikvić je svim prisutnima naglasio kako su upravo šumari gospodareći prema prirodnim postulatima zaslužni što danas imamo toliko veliki broj zaštićenih šumskih objekata. Podsjetio je kako su se 1929. godine na isti ovakav način sastali šumari kako bi razmatrali zaštitu prašume Čorkove uvale koja je sada sastavni dio Nacionalnog parka Plitvička jezera te da danas imaju priliku dati isti značaj prašumi Devčića tavani.

"Naši prethodnici su tada učinili nešto predivno, a i mi danas imamo tu priliku. Mi ne znamo što nama u budućnosti donose klimatske promjene, pa tako niti prašumama, no cilj nam je očuvati ono što imamo danas. Ako postoji institucija kojoj treba dati zlatnu medalju za očuvanje okoliša, prirode i biološke raznolikosti, onda su to svakako Hrvatske šume koje su pokrenule ovakvu, hvalevrijednu inicijativu", istaknuo je profesor Tikvić.

Treba istaknuti kako se o proglašenju Devčića tavana, pa i nekih drugih područja priča već neko vrijeme u šumarskim krugovima no upravo je sada sazrio trenutak za realizaciju te ideje. No Hrvatske šume tu ne namjeravaju stati. U planu je kroz iduće razdoblje proglasiti i područje šumskim rezervatima Raminog korita koje se isto tako nalazi u Parku prirode Velebit. Ovakva politika HŠ nije nikakva novost već praksa proizašla iz dugogodišnje tradicije šumarstva u Hrvatskoj, u što se možemo uvjeriti upravo na primjeru Čorkove uvale iz 1929. godine. 

Da postupaju na ispravan način potvrđuje i Nova strategija EU za šume do 2030. kao odgovor na European Green Deal donesen prije dvije godine. Čak štoviše, prilika je ovo da se sva šumska područja o kojima se posljednjih godina raspravlja u svrhu stavljanja pod određeni oblik zaštite, smjernicom Europske unije konačno i zaštite što je želja svih šumara.

"Svjedoci smo kako EU tek sada raspravlja o terminu prašuma te o njegovim svojstvima dok mi u Hrvatskoj koristimo pojmove prašuma već nekoliko desetljeća. No to bogatstvo su predanim radom i zaštitom stvorili upravo naši šumari", naglasio je profesor Tikvić vrijednost hrvatskih šuma i hrvatskog šumarstva.