Mapiranje prašuma i starih šuma: I Štokić duliba ide pod zaštitu

Gospodarska jedinica Štokić duliba koja se nalazi južno od Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i kojom gospodari šumarija Krasno, UŠP Senj, mogla bi uskoro slijediti primjere Devčića tavana i Raminog korita te biti proglašena šumom za znanstvena istraživanja, većim dijelom izuzeta iz sustava gospodarenja. 

Inicijativa je to koju su pokrenule Hrvatske šume nastavno na strategiju Europske unije koja se odnosi na europske šume gdje  članak 3. stavak 3.1. pod nazivom "Zaštita preostalih primarnih i starih šuma EU-a“ navodi postojanje potreba za mapiranjem prašuma i starih šuma te uspostavom sustava njihove zaštite. Obzirom da definicija starih šuma još nije usuglašena i nisu doneseni jasni kriteriji njezina provođenja, HŠ su odlučile djelovati proaktivno na način da pokušaju identificirati površine s obilježjima prašuma.

Tim povodom, početkom rujna sastali su se stručnjaci Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumarskog instituta, tvrtke OIKON, Zavoda za zaštitu prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Parka prirode Velebit koji su izašli na teren kako bi utvrdili granice i potvrdili vjerodostojnost potrebe za zaštitom ove gospodarske jedinice.

Do Štokić dulibe potrebno je krenuti Premužićevom stazom oko 3 sata pješice od prijevoja Veliki Alan, a gotovo cijelo područje ima karakteristike prašumskoga područja. Iako cijelo područje nije moguće prehodati u jednome danu jer gospodarska jedinica ima 2.525 ha, ono što su prisutni zaključili tijekom ovoga posjeta govori kako je ovako vrijedno područje na kojem se smjenjuju bukove, jelove i smrekove šume koje imaju strukturu sekundarne prašume, svakako vrijedno zaštititi i izuzeti iz bilo kakvih daljnjih gospodarskih radnji.

Teško pristupačno područje 

Gospodarski gledano, procijenjena je drvna zaliha od 429.237 kubika raspoređena je na 1991,85 ha obrasle površine. Ostatak od 531,54 ha spada pod neobraslo neproizvodno zemljište, uglavnom razne dulibe i padeži koje imaju svoju ekološku ulogu, a najveća među njima upravo je Štokić duliba prema kojoj ova gospodarska jedinica nosi ime. Ostatak od 2,47 ha je neplodan.  

Riječ je o teško pristupačnom području kojim gospodari šumarija Krasno, UŠP Senj, u kojem su zbog izoliranosti započeli procesi zaprašumljavanja te svakako postaje zanimljivo za znanstvena istraživanja prirodnih procesa. Nekoć su tu postojali pastirski stanovi u kojima su boravili pastiri i stoka za vrijeme ljetnih mjeseci, no ta vremena su davno prošla i danas postoje tek suhozidi i šterne koji podsjećaju na ta vremena.

Prema povijesnim podacima koje možemo naći u gospodarskoj osnovi, ovim šumama nije se gospodarilo, kako ranije, tako ni u poslijeratnom periodu. Poslije II. svjetskog rata prva Osnova gospodarenja sastavljena je za period 1962. - 1971. godine.

Budući da se u ovim šumama niti u tom gospodarskom polurazdoblju nije gospodarilo zbog nedovoljne, odnosno nikakve otvorenosti, Osnova gospodarenja iz 1962. godine je samo prolongirana za period od 1972. - 1981. godine.

Godine 1986. donešena je nova Osnova gospodarenja za period 1986. - 1995. Unutrašnja podjela ostala je ista kao i 1962. godine. Šume ove gospodarske jedinice su do drugog svjetskog rata pripadale vlasništvu Imovne općine Otočac, da bi poslije rata postale Općenarodna imovina na području Narodne općine Senj.

Mnoštvo krških fenomena 

Gospodarska jedinica "Štokić duliba" ima sve karakteristike visokog krša. Teren je raznolik sa mnoštvom krških fenomena kao što su škrape, vrtače, dolci, grebeni, uvale, dulibe i ostalo. Doline i grebeni uglavnom imaju smjer pružanja od sjeverozapada prema jugoistoku. Vertikalni raspon unutar gospodarske jedinice iznosi 655 metara.

Najniža točka nalazi se u 12a odsjeku s nadmorskom visinom od 1210 m., a najviše točke su vrhovi Šatorina u 1b odsjeku sa 1626 m.n.v., te Ograđenik sa 1605 m.n.v. u 7a odsjeku. Strane okrenute prema zapadu i jugozapadu su strmije i krševitije, te prema tome sa plićim tlom i lošijim sastojinama. Tekuće vode i izvora unutar gospodarske jedinice nema.

Ekološki gledano, šumske zajednice koje se nalaze u GJ Štokić duliba su pretplaninska bukova šuma s urezicom (Homogyno sylvestris - Fagetum sylvaticae /Ht. 1938./Borh. 1963.), pretplaninska smrekova šuma s čoporcem (Listero - Piceetum abietis /Ht. 1938./ Fuk. 1969.), dinarsko bukovo - jelova šuma (Omphalodo vernae - Fagetum Marinček et al. 1992.) te klekovina bora s kozokrvinom (Lonicero - Pinetum mugi /Ht. 1938./ Borh. 1963.).

Ukoliko dođe do zaštite, bit će to najveće područje u Hrvatskoj izuzeto od gospodarenja, pokrenuto upravo strategijom Europske unije za šume, kojoj je krajnji cilj konzervirati 10 posto šuma obuhvaćenih Gospodarskom osnovom područja, što je potrebno napraviti do 2030. godine.

Ovim činom, Hrvatske šume se nameću kao jedno od najprogresivnijih šumarskih tvrtki u Europi te jasno daju do znanja kako je rad za bolje očuvanje naših ekosustava prioritet nametnut upravo od strane hrvatskih stručnjaka.

Dodatna zaštita creta u GJ Štirovača

Stručnjaci su pored GJ Štokić duliba obišli i područje creta u GJ Štirovača kako bi također utvrdili granice zaštite. Cretovi su specifična vodena staništa na kojima rastu neke od vrlo rijetkih vrsta flore. To su vlažna staništa u kojima se organska, biljna tvar vrlo slabo razgrađuje jer je tlo hladnije, kiselije od okolnoga tla kojem često nedostaje kisika i biljke su stalno zasićene vodom koja je često kisele reakcije.

I same vrste koje dolaze teže se razgrađuju. Nastaju naslage tih biljaka, koje zovemo treset. Cretovi su staništa u kojima i trenutačno nastaje treset, dok se tresetištem smatra svaka površina prekrivena tresetom u sloju od najmanje 30 centimetara.