Privatni šumovlasnici traže reviziju nove Strategije Europske unije za šume

Privatni šumovlasnici traže uvažavanje dosadašnjih postignuća vlasnika i upravitelja šuma, poštivanje stručnosti i kompetencija, stvaranje šuma za budućnost, i ostalog navedenog u Bečkoj deklaraciji. 

"Novi dokumenti Strategija EU-a za biološku raznolikost i Strategija EU-a za šume do 2030. nastavljaju s pristupom prema kojem će se u državama s velikim udjelom prirodnih šuma, kao što je Hrvatska, zabraniti ili ograničiti gospodarske aktivnosti u šumskim područjima“, stajalište je Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) koje je nam iznio Miljenko Županić, tajnik Saveza.

Navedeno će, smatraju, uz negativan utjecaj na šumarstvo i povezane industrije koje su većinom vezane uz ruralna područja, dovesti do dodatne depopulacije.

Posebno se to odnosi na Strategiju za šume, za koju je većina članica Unije u kojima je šumarstvo značajna gospodarska grana zaključila da njena provedba ugrožava dugoročnu održivost šuma i šumarstva.

Svoje nezadovoljstvo europski vlasnici i upravitelji šuma iskazali su u Bečkoj deklaraciji čiji je potpisnik i HSUPŠ.

Strategija je "pravo razočaranje"

Ministri poljoprivrede, okupljeni u Bruxellesu 15. studenog, pozdravili su ambiciozni plan koji je sredinom srpnja predstavila Europska komisija.

Prema Strategiji koja je jedna od glavnih inicijativa u okviru europskog Zelenog plana, pozornost treba usmjeriti na konkretna djelovanja za povećavanje površine i kvalitete šuma te na jačanje njihove zaštite, obnove i vitalnosti.

S obzirom na veliku sposobnost upijanja stakleničkih plinova, šume imaju ključnu ulogu u djelovanju u području klime. Osim toga, čuvaju najveći dio bioraznolikosti na Zemlji.

Međutim, vlasnici privatnih šuma smatraju da je Strategija "pravo razočaranje".

"Više se temelji na ideologiji i osjećajima nego na svakodnevnoj stvarnosti. Odobrenje i motiviranost vlasnika presudni su za provedbu svih ideja i mjera povezanih sa šumama, no usvojeni tekst ne dopušta takvu potvrdu“, upozoravaju.

Vlasnici šuma vide svoju ulogu u postizanju ciljeva Zelenog plana i žele zajedno raditi u tom cilju, ali potreban im je holistički politički okvir koji podržava njihov rad, kažu.

Neprihvaćanje zahtjeva

"Strategija stavlja na kocku predanost europskih šumovlasnika jer ne uspostavlja ravnotežu između različitih funkcija šuma, rizika i prilika. Nedostaju i sveobuhvatne konkretne akcije za potporu šumarskom sektoru“, negoduju iz HSUPŠ.

Vlasnici privatnih šuma u RH zajedno s kolegama iz EU prepoznaju pozitivne izjave strategije o njihovoj ulozi. Međutim, unatoč njima, Komisija je objavila neuravnoteženu strategiju koja koči multifunkcionalnost šuma i dovodi u pitanje postojeće i uspješno održivo gospodarenje, napominju.

"Nisu ispunjena očekivanja o ulozi strategije kao alata za koordinaciju u vezi sa svim EU politikama vezanim uz šume. Brojni apeli vlasnika, šumarskog sektora, europskih zastupnika i država članica nisu prihvaćeni“, ističu.

Bečku deklaraciju europskih vlasnika o novoj Strategiji EU za šume do 2030. pročitajte ovdje. 

Većina europskih šuma je u privatnom vlasništvu. Stoga se Strategija i njeni ciljevi mogu provesti samo uz stvarno priznanje i poštivanje onih koji su generacijama bili njihovi skrbnici, kao i priznanje njihovih vlasničkih prava, nastavljaju iz Saveza.

Osjećaj neizvjesnosti

Šumovlasnici biraju najprikladniju opciju gospodarenja u granicama koje su već postavljene nacionalnim zakonodavstvom i održivim načelima koja gledaju u budućnost. Potrebna im je politička, društvena i ekonomska podrška, a ne strategija koja stvara još veću neizvjesnost, navode.

"Jasan primjer koji ilustrira jaz između strategije i potreba vlasnika šuma jest činjenica da ne postoji posebno poglavlje o prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena niti o financiranju izvan usluga zaštite okoliša“, kaže Županić i dodaje da su predložene akcije uglavnom usmjerene na jedan aspekt održivosti - okolišni.

Na raznolikost šuma EU-a i njihovu povijest, upravljanje i vlasništvo te na glavni izazov koji predstavljaju klimatske promjene, Strategija odgovara prilično propisanim i jednoznačnim pristupom.

Poziva na dodatnu shemu certificiranja bliže prirodi, oglašavanje logotipa Natura 2000 za nedrvne šumske proizvode, preporuke za izbjegavanje određenih praksi, uski pristup bioekonomiji - nijedan od njih ne odgovara zahtjevima sektora.

"To može ugroziti održivo gospodarenje šumama, potkopati višestruke usluge za okoliš i društvo te doprinos šuma ublažavanju klimatskih promjena s većim regulatornim opterećenjem i manjim izvorima prihoda od gospodarenja šumama“, upozoravaju privatni šumovlasnici.

Osporavanje nadležnosti

Nadalje, otvarajući vrata novim pokazateljima i pragovima gospodarenja, Strategija, smatraju, stavlja na kocku paneuropski šumski proces čiji je EU dio.

S tim u vezi, novi zakonodavni prijedlog za promatranje, izvješćivanje i prikupljanje podataka o šumama, najavljen u Strategiji i strateškim planovima, ne samo da osporava nadležnost država članica u šumarstvu, već pokreće mnoga pitanja vlasnika šuma u vezi s krajnjim političkim ciljem i provedbom takve inicijative, naglašavaju.

Vlasnici i upravitelji šuma priznaju važnost postizanja ciljeva Unije i odlučni su u tome da ispune svoj dio. Međutim, ako politikama nedostaje dosljednost i zanemaruju se doprinosi i zabrinutost onih koji njima upravljaju i kojima se daje konačna odgovornost za provedbu, postoji veliki rizik neizvodljivosti, upozoravaju.

Kako bi ostali motivirani i doprinijeli dugoročnoj održivosti ruralnih područja i gospodarstva, potrebni su im konstruktivni signali kreatora politike.

Jedan od najznačajnih čimbenika koji su zaslužni za veliku bioraznolikost u Hrvatskoj su šume.

"One prekrivaju skoro polovinu kopnene površine, a specifične su po svojoj prirodnosti. Za očuvanje te prirodnosti, zasluge ponajprije pripadaju šumarskom sektoru i vlasnicima šuma koji već više od 250 godina prakticiraju održivo gospodarenje uz prirodnu obnovu“, kaže Županić.

Takav način gospodarenja, koji najprije uvažava stanišne uvjete i uz njih vezane klimatogene šumske zajednice, predstavlja jedno od rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama.