Rekordna godina za gljive - berite samo one koje poznajete!

Iako se nakon ovogodišnje suše i vrućina činilo da za gljive neće biti dobra godina - crne prognoze se nisu ostvarile. Vlažno i toplo vrijeme posljednjih nekoliko dana gljivama je odgovaralo pa su na kraju rujna rasle "kao lude". Ljudi iz šume nose pune košare. Ova 2017 godina je za gljive rekordna.

"Gljivarenje za mene vrsta predstavlja opuštanje i odmor", rekla nam je gljivarica koju smo sreli u Ljudevit selu kod Daruvara. Ove godine, dodala je, bili su pogodni uvjeti za ljetni i jesenski vrganj, turčina, grabova djeda, šampinjone i gljive slične grmačici, koja se zove Medena puza ili medenjača (Armillaria mellea). Vrlo malo je bilo zlatne capice (Ramaria aurea) i velike sunčanice (Macrolepiota procera). Grmačica (Armillaria tabescens) se još nije pojavila, iako je za nju već vrijeme - raste oko blagdana sv. Vjenceslava (28. rujna).

Gljive koje ne poznajem, ostavim u šumi

"Gljive su ove godine zdrave, bez truleži i crva. Sakupljam uglavnom one gljive koje dobro poznajem. Svoja tajna mjesta obilazim, čim mi vrijeme dopusti. To što ne znam ostavljam u šumi i ne diram. Pri prepoznavanju gljiva pomaže mi slovačka slikovnica - atlas gljiva, koji sam dobila od dopredsjednika daruvarske gljivarske udruge Kotrč Zdenka Čobana. Najčešće gljive beremo u Zdenačkom Gaju ili u Bilogori. Gljivarska sezona sada je na vrhuncu, rekla je pohvalivši se vrganjem kapitalcem od 740 grama.

Objasnila nam je i kako prepoznati jesenskog vrganja od ljetnog - ljetni ima svjetliji šešir i užu nogu. A kako gljive sprema za zimu? Osim sušenja, istavlja ih u zamrzivač: "Stavljam cijele gljive da zadrže okus, spremam ih i u ocat, a najčešće gljive sušim i poham u pivskom tijestu".

Nadaleko poznati daruvarski brico Adolf Šimala, pak, najčešće sakuplja pet vrsti gljiva koje poznaje. Gljivari tri puta godišnje.

"Član sam daruvarskog Kotrča i plaćam godišnju naknadu za sakupljanje šumskih plodova, među ostalima i gljive. U šumu idem se opustiti. Uživam u promatranju stabala, životinja i prirode. Volim miris šume. Veselim se kada vidim ispod stabla glavicu gljive skrivene u mahovini. Ne mogu opisati taj osjećaj. Gljive obožavam brati, ali ne mogu reći da uživam pri konzumiranju. Kad nađem otrovnu gljivu uživam ​​u njezinoj ljepoti i ostavljam ju u šumi. Možda će nekoga usrećiti. Nije važno ako ništa ne uspijem pronaći. Napunim srce i dušu energijom, i to je u redu.

Gljive voli brati, manje konzumirati

Kad sam radio kao brico, nisam imao dovoljno vremena za sakupljanje gljiva i većinom sam ih sakupljao na odmoru za pauzu, ali to nije to. Sada sam u mirovini i uživam punim plućima. Nisam u žurbi. Gljivari se rano ujutro zbog toga što nema toliko berača, ali i zato što se može uživati u magli u kojoj je šuma obavijena. Prije su ljudi iz Ljudevit sela išli brati gljive u Ljudevit selo Majur, ali zbog toga, što u protekle dvije godine nisu rasle. Sada idu u Bilogoru i Pavlovac. Što se tiče hrane, volim juhu od gljiva, ali i pohane gljive, kaže.

Radost sakupljanja gljiva mogu pokvariti tri vrste: žučni vrganj (Tylopilus felleus), lijeponogi vrganj, kravlja balega (Boletus calopus) i gorki vrganj, bijeli gorčak (Boletus radicans). Osamljeno poglavlje je tajanstvena ludara (Rubroboletus satanas). Ova gljiva se ne može preporučiti za uporabu jer ne samo zato što je rijetka, već i otrovna.

Recept za gljive u tijestu od piva

2 žumanjka
2 dl bilo kojeg piva
malo soli i glatkog brašna
Nakon pola sata u mješavinu dodati snijeg od 2 bjelanjaka. Gljive umočiti u tijesto i peći ih u zagrijanom ulju.

Recept: punjene sunčanice

Smjesa: naribati tvrdi sir i šunku, dodati papar, sol i origano, sa smjesom napuniti sunčanice i umotati u pivskom tijestu (vidi prethodni recept) i peci na vrućem ulju.

Foto: Zdenko Čoban