Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šumski požari
  • 23.08.2017. 09:00

Rogač, smokve i masline mogu spriječiti požare

Trend napuštanja sela i poljoprivrede još pedesetih godina prošlog stoljeća dovelo je do toga da smo u vinograde, maslinike i polja pustili divlje svinje, korov, borove.... Sada treba hitno na opožarenim površinama sadti sve drugo, samo ne Alepski bor

Foto: Damir Rukovanjski
  • 5.917
  • 872
  • 0

Nedavno je gostujući u emisiji Hrvatske televizije, Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo u Hrvatskim šumama rekao da će na opožarena područja ponovno saditi Alepski bor. I na pitanje "zašto", on izjavi ono što je. Brzo bude lijepo zeleno, spriječava eroziju tla i slično, ali i da taj bor nema ekonomske vrijednosti.

E sad tu ima nešto. Eroziju tla spriječavaju i druge vrste drveća. Ali treba imati na umu da je mnogo, gotovo većina toga šumskog područja koje je netko upisao kao državno šumsko, u stvari poljoprivredno zemljište. Vjerujem da i on to dobro zna.

Doregistrirati Hrvatske šume i za poljoprivrednu proizvodnju

Zato netko drugi treba nešto učiniti. U trenutku kada su zapuštena poljoprivredna zemljišta postale šume, makija i garig, najjdenostavnije je bilo dati ih državnom poduzeću, tada Jugoslavenskim šumama. I na taj je način donekle bio riješen problem.
Danas, kada požar raskrči sav taj korov i šume Alepskog bora, potrebno je u što je mogućem većem postotku posaditi nešto autohtono.

U maslinicima neće gorjeti

A to može politika svojom brzom odlukom. Treba doregistrirati Hrvatske šume i za poljoprivrednu proizvodnju i sve bi se pokrenulo. Mehanizaciju i radnike već imaju, rasadničke kapacitete imaju. Imaju i agronoma, a može ih se još i zaposliti. I zamislite kada bi na samo 100 tisuća hektara izgorenog korova i šuma niknulo nešto drugo.

Alepski bor je sadila Austro-ugarska

"Ima mnogo rješenja. Rogač, smokve i druge vrste, pa tamo gdje odgovara, i maslina. Ovaj Alepski bor je veliko zlo. To nikome ne treba. On uopće nije autohton. Njega je sadila Austro-ugarska prije nekih 200 i više godina i sada se mi mučimo s tim", rekao nam je prilikom nedavnog susreta u Starom Gradu na Hvaru, mr.sc. Stanko Štambuk, viši stručni savjetnik za hortikulturu Savjetodavne službe u Starom gradu i stalni kolumnist časopisa "Maslina".

Nešto prije on je jednim našim dnevnim novinama sve pojasnio i iznio rješenje. Istaknuo je kako ne stoje stare teorije da Alepski bor valja štititi jer sprječava eroziju tla. Točno je da spriječava i bor, ali i niz drugih, manje invazivnih vrsta koje nisu tako zapaljive, poput pinjole ili rogača.

Umjesto borovih šuma oplemeniti teren

"Upravo su veliki nasadi rogača zaustavili ovaj tragični požar u Portugalu prje nekoliko dana, a i Izrael je poznat po nasadima rogača, koji je inače vrlo otporan na sušu", objasnio Štambuk u tom članku i naveo primjer opožarenog područja na makarskoj rivijeri, a kako bi se moglo oplemeniti ovaj teren koji sada prekrivaju borove šume.

Odgovor je vrlo jednostavan, u prijašnjim vremenima ondje su rasle mediteranske kulture, pa zbog čega danas kad je poljoprivreda silno napredovala, ne bi mogle? Savjetnik Štambuk za primjer uzima 86 hektara uređenih vinograda, pokojnog vinara Zlatana Plenkovića, iznad Baške Vode, na vrlo sličnom terenu.

"Uz današnju tehnologiju i terasasto uređenje to ne bi bilo nikakvo čudo", citiramo što je Štambuk izjavio u medijima.

Kamen pretvaraju u plodno tlo

E sada tko da takvo što progura i da zaživi. To mora vladajuća stranka. Oni to mogu progurati. Ako to pokušava isforsirati oporba, onda ništa od toga jer većina to neće pustiti. Štambuk nas je uputio i na primjer jednog poljoprivrednika iz Milne na južnim padinama otoka Hvara. Kod njega smo zatekli bager, traktor Massey Ferguson i poseban stroj koji iskrčeno zemljište i kamen doslovce melje i priprema za sadnju maslina i mediteranskih kultura.

U Mlini na Hvaru

Kao što se i vidi na fotografijama, tu nikada više neće moći biti požara. Već bi mnogo značilo kada bi smo sporadično na određenim udaljenostima po cijeloj Dalmaciji napravili takve, da ih nazovemo trake kroz plodne površine, ali i privedene kulture.

Divlje svinje, korov, borovi...

Trend napuštanja sela i poljoprivrede još pedesetih godina prošlog stoljeća dovelo je do toga da smo u vinograde, maslinike i polja pustili divlje svinje, korov, borove... I sad je to to. Ne treba bježati i od mogućnosti da je dio požara namjerno potpaljen, ali činjenica je da sve lako gori.

Imamo i fotografiju drugog primjera, desetak kilometara dalje. Oko jedne od najljepših uvala na Mediteranu, u Dubovici, također na južnoj strani otoka, gorjelo je prije više godina. Tada su gorjeli bor i korov i to što nazivamo makija i garig. Danas je ova fotografija s maslinama dokaz da je ondje još kako moguće poljoprivredom zaštiti taj prostor.

Požari otkrivaju nekadašnje suhozide

Zadržat ću se na Hvaru jer se smatram dobrim poznavateljem toga otoka, odnosno poljoprivrede na tom srednje-dalmatinskom otoku. Upravo je ovih dana veliki požar zahvatio poluotok Kabal kod Starog Grada na Hvaru. Domaći to zovu rt Kabal. Oduvijek sam slušao priče kako su tu bila polja, vinogradi. Danas ništa. Ja to zovem uzgajivalište zmija, parcova i osa. Jednostavno svatko tko se kupa u uvalama podno tog rta sigurno se baš i ne usudi prošetati tako lako 10 metara dalje od obale. Jer je to prašuma. Već kod prvih fotografija požara na tom rtu vidljivo je kako na vidjelo izlaze suhozidi koje su izgradili stari žitelji Hvara i tamo uzgajali mediteranske kulture.

"Kada bi nama poljoprivrednicima takva zemljišta dali u dugotrajnu koncesiju, svaki od nas bi to dobro odradio i priveo poljoprivrednoj proizvodnji", rekao nam je u nedavnom razgovoru i Đordan Gurdulić, poznati hvarski maslinar i vinogradar iz Jelse.

Zašto Istra i Primorje ne gore?

Ima još jedno pitanje koje mnoge muči. Kako to da u Istri i Primorju nema požara koliko i u Dalmaciji? Jedan od razloga je svakako što je zemljište daleko bolje uređeno, privedeno kulturi, obrađeno. Ali, važan je i podatak na ondje šume nisu u tolikoj mjeri pod Alepskim borom koji kad gori, gori kao lud. I zato se nadamo da će napokon netko spriječiti ljude u Hrvatskim šumama da sade ovaj bor. U Istri prevladavaju grab, bukva, razne vrste hrasta, kesten, jasen. To sve ipak ne gori tako dobro kao Alepski bor, a i lako se gasi u samom začetku požara.

Međutim, ići će teško. Ajde, neka taj bore sade tamo gdje doista može biti samo šuma, ali ne i tamo gdje su nekada bile poljoprivredne površine, a date njima na upravljanje samo zato što nitko nije znao što s tim. Ali zašto bar svakih nekoliko stotina metara ne bi napravili kakve prosjeke s poljoprivrednim kulturama da kada se i upali taj njihov bor spasitelj, da plamen i stane na tom području.

Foto: Damir Rukovanjski


Povezane biljne vrste

Kesten

Kesten

Sinonim: maron, morun, klijesten, ćestan, kostanj, goran, goraš, gorskać, krušavac | Engleski naziv: Chestnut | Latinski naziv: Castanea Mill.

Kesten ili 'žir bogova' ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je škrob oko 44... Više [+]

Smokva

Smokva

Sinonim: Figa | Engleski naziv: Fig | Latinski naziv: Ficus carica L.

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Prema pronađenim fosilnim ostacima, zaključeno je da se smokva uzgajala mnogo... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Hrvatske šume Alepski bor Jasen Kesten Smokva Grab Štambuk Žagar


Autor

Damir Rukovanjski

Više [+]

Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Dakle uspjeh je djelomičan. Prvo zahvala gđi Maji Celing Celić na savjetu i informacijama. Sjeme tikve sudovnjače je dalo rezultat. Ostalo sjeme (one tikve sa dugačkim vratom nisu uspjele, jako su se deformirale u oblik krastavca :-) ). U p... Više [+]